Izvorni znanstveni članak
Grijanje u srednjovjekovnim burgovima kontinentalne Hrvatske; Kamini, dimnjaci i kaljeve peći
Zorislav Horvat
Sažetak
Sastavni dio stambenih građevina jesu mjesta za grijanje: ognjišta, kamini, kaljeve peći i na njih vezani dimnjaci.
Samo su rijetka ognjišta očuvana. Kamini su stariji uređaji,
uglavnom vezani na dimnjake radi odvođenja dima. Napa kamina
bila je plastični prostomi element te se od najstarijih vremena
njezinu izgledu pridavala velika pozomost. Za izradu napa često
je služila opeka kao vatrostalni materijal. Dimnjak je građen u
vanjskom zidu radi jednostavnijeg izvoda na krov i zaštite od
prokišnjavanja. Postava kamina ovisila je o njihovoj namjeni, vremenu nastanka i obliku prostora.
Kaljeve su peći otkriće kasnijih stoljeća iako one ne isključuju
postojanje kamina, dapače, povezane su s njima. Sve veće
prostorije i viši životni standard pridonijeli su razvoju i sve češćoj
ugradnji kaljevih peći u stambene objekte. Podrijetlo tih peći
vjerojatno treba tražiti u glinenim pećima običnih ljudi, iz kojih su
se razvile savršenije kaljeve peći, i to najprije u Austriji i Južnoj
Njemačkoj. Prve kaljeve peći, one iz druge polovice 14. i iz 15.
st., bogato su ukrašene te su istodobno bile odraz razvoja gotičke
arhitekture i umjetničkog obrta. Karakteristično je da razvoj peći
na prostorima Srednje Europe određuju kraljevske radionice u
Budimu, Višegradu i Nyeku, a modele izrađuju vrhunski umjetnici.
U 16. st. u branič-kulama kaštela na granici prema Turcima
vjerojatno su ugrađenivane glinene peći slončastim pećnjacima
jer su ti zahvati bili ograničeni ratnim uvjetima, manjkom sredstava i relativno malim prostorom kula.
Arheološka iskopavanja na svim srednjovjekovnim objektima
pokazala su da je kaljevih peći bilo posvuda i da su bile redoviti dio opreme stambenih prostora.
Ključne riječi
Hrčak ID:
30772
URI
Datum izdavanja:
30.6.1994.
Posjeta: 14.577 *