Original scientific paper
https://doi.org/10.21857/yrvgqtd5x9
Ornitofauna Lastovskog arhipelaga i okolnog morskog područja, Hrvatska
Dries Engelen
orcid.org/0009-0000-4268-6803
; Association Biom (BirdLife Croatia)
*
Biljana Ječmenica
; Croatian Veterinary Institute
* Corresponding author.
Supplements: 02 Engelen- Suppl data.pdf
Abstract
Lastovsko otočje obuhvaća 46 udaljenih otoka srednjeg Jadrana, a zaštićeno je u kategoriji
parka prirode i kao područje ekološke mreže Natura 2000 - područje očuvanja ptica
(POP) te područje očuvanja vrsta i staništa (POVS). POP je važan za dvanaest vrsta ptica
gnjezdarica, uključujući nekoliko globalno ugroženih morskih ptica. Otoci su dio jadranskog
preletničkog puta te pružaju mogućnost hranjenja i odmora migratornim vrstama
pri prelasku Jadranskog mora između poluotoka Gargano u Italiji i hrvatskog kopna.
Na temelju opažanja ptica koja su prikupljena tijekom 618 dana u periodu 2019. – 2024.
izrađen je popis opažanja. Uz navedeni popis, u sklopu projekta LIFE Artina, između
svibnja 2019. i svibnja 2021. provedena su 192 standardizirana istraživanja s broda u
okolici POP-a. Skup podataka o morskim transektima dostupan je u otvorenoj bazi podataka
“Global Biodiversity Information Facility”. Ukupno je zabilježeno 179 vrsta ptica,
čime je ukupan broj zabilježenih vrsta na otočju porastao na 199. Promatranja uključuju
devet rijetkih vrsta ptica, među kojima je i prvo opažanje burnjaka Fulmarus glacialis na
Jadranu. Utvrđeno je 39 gnjezdarica, od kojih je njih pet novih za otočje: mala ušara Asio
otus, kobac Accipiter gentilis, škanjac Buteo buteo, daurska lastavica Cecropis daurica i bijela
pastirica Motacilla alba. Međutim, gnijezdeći status za 16 vrsta, koje su ranije navođene
kao gnjezdarice, nije potvrđen. To se odnosi i na ciljne vrste POP-a primorsku trepteljku
Anthus campestris i voljića maslinara Hippolais olivetorum. Dok se uočene razlike u sastavu
gnjezdarica između prethodnih studija i naše studije mogu potencijalno pripisati promjenama
u staništu (otoci postaju sve šumovitiji), drugi mogući razlozi odstupanja su: 1)
izumrle vrste unatoč dostupnosti odgovarajućeg staništa; 2) neredovite gnjezdarice; 3)
migratorne vrste koje su prethodno netočno navedene kao gnjezdarice. Na temelju studije
predlažemo reviziju dijela ciljeva očuvanja za POP Lastovsko otočje. S popisa ciljnih vrsta
trebalo bi ukloniti primorsku trepteljku i voljića maslinara jer njihovo gniježđenje nikada
nije bilo potvrđeno. Umjesto toga, trebalo bi razmotriti dodavanje grlice Streptopelia turtur
među ciljne vrste jer njena brojnost opada na globalnoj razini, a na Lastovu je već dugo
prisutna s 5-10 parova. Cilj očuvanja za rusog svračka Lanius collurio trebao bi se smanjiti
na 30-40 parova (10% trenutnog cilja), dok bi se ciljevi za eleonorina sokola Falco eleonorae,
morskog vranca Gulosis aristotelis desmarestii i gregulu Puffinus yelkouan trebali povećati na
15-25, 30-50 i 569-1100 parova. Iako prikupljeni podaci nisu dovoljni za preciznije procjene
brojnosti preletnica koje sele koristeći termale i prelijeću otočje, ona ukazuju na značajan
broj preleta eje močvarice Circus aeroginosus, uz već poznatog škanjca osaša Pernis apivorus.
Dodatno, tijekom istraživanja na moru, utvrđena je važnost okolnog mora za različite migratorne
vrste. Tijekom provedbe morskih transekata opaženo je 8791 jedinki, ukupno
41 vrste ptica. Velik broj malih galebova Hydrocoleus minutus (oko 1% europske populacije)
koristi more oko Lastovskog otočja za hranjenje i odmor tijekom proljetne selidbe te predlažemo njegovo dodavanje na popis ciljnih vrsta potencijalnog budućeg morskog
POP-a. Preporučuje se provedba detaljnijih istraživanja na ovom području, kako bi se
bolje kvantificirala selidba nekoliko ključnih vrsta, na primjer organiziranim prebrojavanjem
preletnica koje koriste termale (moguće u kombinaciji s korištenjem radara), zvukovnim
praćenjem noćne selidbe ili standardiziranim hvatanjem ptica ornitološkim mreža.
Osim Lastova, za takva istraživanja mogao bi se u obzir uzeti i otok Sušac zbog njegovog
položaja u prostoru - od šireg sjevera prema užem jugu. Također, potrebno je provesti dodatna
istraživanja tijekom zime, posebno na moru, kako bi se prikupio veći broj podataka
i za to razdoblje.
Keywords
južnodalmatinski otoci; prebrojavanje ptica; selidba grabljivica; European Seabirds at Sea (ESAS); jadranski selidbeni put; Područja očuvanja značajna za ptice (POP)
Hrčak ID:
337804
URI
Publication date:
10.11.2025.
Visits: 14 *