Review article

Arterijska hipertenzija – od definiranja do dijagnoze

Patricia Batković

Abstract

Arterijska hipertenzija predstavlja vodeći i potencijalno reverzibilan čimbenik rizika za kardiovaskularni morbiditet i mortalitet u Hrvatskoj i globalno. Prema najnovijim podacima EH-UH 2 studije, prevalencija arterijske hipertenzije u odrasloj populaciji Hrvatske iznosi 50,9 %, što upućuje na pogoršanje u odnosu na ranije epidemiološke podatke. U kontekstu kardio-reno-metaboličke prevencije, imperativ je pravovremeno prepoznavanje, klasifikacija i optimalno liječenje arterijske hipertenzije prema suvremenim smjernicama. Dijagnoza arterijske hipertenzije temelji se na ponovljenim pravilno provedenim mjerenjima arterijskoga tlaka u ambulantnim i izvanambulantnim, tj. kućnim uvjetima. Posebnu važnost imaju kućno (MATS) i 24-satno kontinuirano mjerenje arterijskoga tlaka (KMAT) u identifikaciji hipertenzije bijele kute i maskirne hipertenzije. Validirani oscilometrijski uređaji, pravilna tehnika mjerenja i odgovarajuća veličina orukvice temelj su preciznog dijagnosticiranja arterijske hipertenzije. Procjena ukupnoga kardiovaskularnog rizika individualizira se uporabom alata SCORE2/SCORE2-OP, a dodatnu stratifikaciju omogućuje identifikacija oštećenja ciljnih organa (HMOD), uključujući hipertrofiju lijeve klijetke, albuminuriju, snižen eGFR, povećanu debljinu intime-medije karotida te povišenu krutost arterija (PWV). HMOD ima dijagnostičku, prognostičku i terapijsku vrijednost te omogućuje precizniju evaluaciju terapijskoga odgovora. Kod sumnje na sekundarnu hipertenziju – osobito u mlađih bolesnika, kod iznenadnoga pogoršanja kontrole ili rezistencije na terapiju – preporučuje se ciljana dijagnostička obrada usmjerena na endokrine, renovaskularne i druge etiologije. U dijagnostičkom algoritmu nužna je integracija anamnestičkih podataka, fizikalnog pregleda, laboratorijske i slikovne dijagnostike. Značajnu ulogu u ranom otkrivanju arterijske hipertenzije imaju javnozdravstvene intervencije i nacionalni programi probira, kao i kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika o pravilnom praćenju, mjerenju i interpretaciji vrijednosti arterijskoga tlaka. Sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup nužan je za smanjenje tereta arterijske hipertenzije na populacijskoj razini.

Keywords

arterijska hipertenzija, kardio-reno-metabolički rizik, prevalencija, smjernice, oštećenje ciljnih organa, kućno i kontinuirano mjerenje arterijskoga tlaka (MATS i KMAT)

Hrčak ID:

338514

URI

https://hrcak.srce.hr/338514

Publication date:

27.10.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 93 *