Infektološki glasnik, Vol. 42 No. 4, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.37797/ig.42.4.1
Klinički značaj kvantifikacije DNA virusa Epstein–Barr u cerebrospinalnoj tekućini: zlikovac, suučesnik ili nedužni promatrač?
Neven Papić
; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija Santini
; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Josip Begovac
; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Adriana Vince
; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Snježana Židovec Lepej
; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Cilj: Klinički značaj DNA virusa Epstein–Barr (EBV) u cerebrospinalnoj tekućini još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti kliničke implikacije detektabilne EBV DNA u cerebrospinalnoj tekućini imunokompetentnih i imunokompromitiranih bolesnika u kontekstu njihove konačne dijagnoze.
Metode: Provedena je jednocentrična, retrospektivna kohortna studija, koja je obuhvatila sve uzastopno hospitalizirane odrasle bolesnike čiji su uzorci cerebrospinalne tekućine bili upućeni na PCR detekciju EBV DNA u razdoblju od siječnja 2008. do prosinca 2019. godine. Bolesnici su klasificirani kao oboljeli od encefalitisa prema definiciji Međunarodnog konzorcija za encefalitis.
Rezultati: EBV DNA je detektirana u 54 od 646 uzoraka cerebrospinalne tekućine (8,4%) kod 37 bolesnika. Od 34 bolesnika uključenih u analizu, 15 je bilo imunokompromitirano, s uznapredovalom HIV infekcijom (n=12), transplantacijom solidnog organa (n=2) i kroničnom limfocitnom leukemijom (n=1). Najčešće dijagnoze među HIV-pozitivnim bolesnicima bile su biopsijom potvrđen primarni limfom središnjeg živčanog sustava (PCNSL, n=5) i toksoplazmoza (n=3). Šest od 15 imunokompromitiranih bolesnika je preminulo, uključujući četiri od pet bolesnika s PCNSL-om.
Skupina imunokompetentnih bolesnika (n=19) uključivala je bolesnike s virusnim infekcijama središnjeg živčanog sustava (n=6), EBV encefalitisom (n=5), postinfekcijskim meningoencefalitisom (n=1), autoimunim encefalitisom (n=1), neurotuberkulozom (n=1) te pet bolesnika s nejasnom etiologijom. Četiri bolesnika preminula su tijekom hospitalizacije (svi s nepoznatom etiologijom). Bolesnici s EBV encefalitisom liječeni su aciklovirom (n=4) i kortikosteroidima (n=5) te su svi pokazali kliničko poboljšanje.
Zaključak: Detekcija EBV DNA u cerebrospinalnoj tekućini ima najveći klinički značaj u bolesnika s uznapredovalom HIV infekcijom i primarnim limfomom središnjeg živčanog sustava, no zahtijeva opreznu interpretaciju kod imunokompetentnih odraslih osoba, osobito uz prisutnost koinfekcija središnjeg živčanog sustava.
Ključne riječi
virus Epstein–Barr; središnji živčani sustav; cerebrospinalna tekućina; HIV; imunokompetentni bolesnici
Hrčak ID:
338848
URI
Datum izdavanja:
19.11.2025.
Posjeta: 50 *