Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.37797/ig.42.4.3

Uloga serologije u dijagnostici urogenitalnih klamidijskih infekcija

Ivana Puškarić ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia *
Oktavija Đaković Rode orcid id orcid.org/0000-0001-8023-4314 ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia *
Snježana Židovec Lepej ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
Tomislava Skuhala ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
Alemka Markotić ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
Višnja Škerk ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia

* Corresponding author.


Full text: croatian pdf 152 Kb

page 135-139

downloads: 201

cite


Abstract

Chlamydia trachomatis je najčešći bakterijski uzročnik spolno prenosivih infekcija. Od klamidijskih spolno prenosivih (SP) infekcija razlikujemo venerični limfogranulom koji uzrokuju serovari L1-L3 te ostale urogenitalne infekcije koje uzrokuju serovari D-K. C. trachomatis perinatalnim putem može inficirati novorođenčad. Najveći izazov u sprječavanju infekcija uzrokovanih C. trachomatis jest velik broj asimptomatskih infekcija, do 70% u žena i 50% u muškaraca, što rezultira velikim potencijalom za daljnje širenje infekcije. Iako je većina infekcija koje uzrokuje C. trachomatis asimptomatska, u žena se može manifestirati kao uretritis, cervicitis, endometritis, zdjelična upalna bolest, kronična zdjelična bol, tubarna neplodnost, ektopična trudnoća, proktitis, konjunktivitis, reaktivni artritis, Reiterov sindrom. Kod inficiranih trudnica može doći do prijevremenog poroda i postpartalnog endometritisa. U muškaraca infekcija se manifestira kao uretritis, epididimitis, prostatitis, proktitis u homoseksualnih muškaraca, konjunktivitis, reaktivni artritis, Reiterov sindrom. Novorođenčad se zarazi prolaskom kroz inficirani porođajni kanal, a infekcija se najčešće manifestira kao konjunktivitis i pneumonija.
Dijagnoza se postavlja izravnim i neizravnim mikrobiološkim postupcima dokazivanja uzročnika. Izravne metode su: kultivacija na staničnim kulturama, detekcija antigena, hibridizacija nukleinskih kiselina i metode amplifikacije nukleinskih kiselina (engl. nucleic acid amplification test, NAAT) koje uključuju lančanu reakciju polimerazom (engl. polymerase chain reaction, PCR), lančanu reakciju ligazom (engl. ligase chain reaction, LCR), amplifikaciju izmjenom lanaca (engl. strand displacement amplification, SDA) i transkripcijom potaknutu amplifikaciju (engl. transcription mediated amplification, TMA). Neizravna metoda temelji se na određivanju specifičnih protutijeIa IgM, IgG i IgA.
Glavni uzorci za izravnu dijagnostiku jesu endocervikalni obrisak, endouretralni obrisak, obrisak rektuma, obrisak konjunktive, a za NAAT i obrisak rodnice i prvi mlaz urina.

Keywords

Chlamydia trachomatis; genitalne infekcije; dijagnostika; serologija

Hrčak ID:

338852

URI

https://hrcak.srce.hr/338852

Publication date:

19.11.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 602 *