Atektonsko građeni retabli u Bakru – import srednjoeuropskih rješenja na periferiji Monarhije

Ožanić, Martina

doi:10.15291/ars.4976

Ars Adriatica, Vol. 15 , 2025.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15291/ars.4976

Atektonsko građeni retabli u Bakru – import srednjoeuropskih rješenja na periferiji Monarhije

Martina Ožanić orcid.org/0000-0003-3935-8897 ; Ministarstvo kulture i medija, Područni konzervatorski ured Zagreb

Puni tekst: hrvatski pdf 1.675 Kb

str. 95-112

preuzimanja: 214

citiraj

APA 6th Edition

Ožanić, M. (2025). Atektonsko građeni retabli u Bakru – import srednjoeuropskih rješenja na periferiji Monarhije. Ars Adriatica, 15, 95-112. https://doi.org/10.15291/ars.4976

MLA 8th Edition

Ožanić, Martina. "Atektonsko građeni retabli u Bakru – import srednjoeuropskih rješenja na periferiji Monarhije." Ars Adriatica, vol. 15, 2025, str. 95-112. https://doi.org/10.15291/ars.4976. Citirano 18.07.2026.

Chicago 17th Edition

Ožanić, Martina. "Atektonsko građeni retabli u Bakru – import srednjoeuropskih rješenja na periferiji Monarhije." Ars Adriatica 15 (2025): 95-112. https://doi.org/10.15291/ars.4976

Harvard

Ožanić, M. (2025). 'Atektonsko građeni retabli u Bakru – import srednjoeuropskih rješenja na periferiji Monarhije', Ars Adriatica, 15, str. 95-112. https://doi.org/10.15291/ars.4976

Vancouver

Ožanić M. Atektonsko građeni retabli u Bakru – import srednjoeuropskih rješenja na periferiji Monarhije. Ars Adriatica [Internet]. 2025 [pristupljeno 18.07.2026.];15:95-112. https://doi.org/10.15291/ars.4976

IEEE

M. Ožanić, "Atektonsko građeni retabli u Bakru – import srednjoeuropskih rješenja na periferiji Monarhije", Ars Adriatica, vol.15, str. 95-112, 2025. [Online]. https://doi.org/10.15291/ars.4976

Sažetak

U radu su analizirani i valorizirani gotovo istovremeno podignuti glavni oltar u crkvi Sv. Margarete i tri bočna oltara (oltar Sv. Križa, oltar sv. Ivana Krstitelja, oltar sv. Franje Paulskog) u crkvi Sv. Marije od Porta u Bakru, kroz razmatranje utjecaja i komparativnih modela zajedno s njihovom vremenskom, prostornom i kulturnom kontekstualizacijom. Naime, sredinom 18. stoljeća u crkvi Sv. Margarete na južnoj strani Bakarskog zaljeva podiže se glavni oltar čiji se tipološki srodnici pronalaze u njezinu neposrednom susjedstvu, na sjevernoj strani zaljeva u crkvi Sv. Marije od Porta. U panorami altarističke baštine Hrvatskog primorja i Kvarnera u kojoj od posljednje četvrtine 17. stoljeća prednjače djela u kamenu i mramoru, ovi su oltari drvorezbareni, a osim umjetničkih kvaliteta, ističu se i svojim, za hrvatsko priobalje, neuobičajenim kompozicijama atektonsko građenih retabala. Za razliku od sjeverne Hrvatske gdje su atektonski oltari zastupljeni u većoj mjeri, na području čitave jadranske obale oni predstavljaju tek usamljene primjere. U Bakru, koji tada pripada pod Litorale Austriacum, opremanje crkvenih ambijenata rješenjima udomaćenim na prostoru Habsburške Monarhije odraz je političke uprave koja je i na periferiji vlastitog teritorija željela ostaviti trag svoje prisutnosti.