Agriculture, Vol. 31 No. 2, 2025.
Original scientific paper
https://doi.org/10.18047/poljo.31.2.3
Utjecaj različitih tretmana suzbijanja korova na zakorovljenost, komponente prinosa i prinos soje
Jurica Jović
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
*
Vedran Orkić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Krešimir Šunjić
; Croatian Agency for Agriculture and Food, Center for Seed and Seedlings, Usorska 19, Brijest, 31000 Osijek, Croatia
Tihomir Čupić
; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000, Osijek, Croatia
Goran Jukić
; Croatian Agency for Agriculture and Food, Center for Seed and Seedlings, Usorska 19, Brijest, 31000 Osijek, Croatia
Siniša Ozimec
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Renata Baličević
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Branka Ruskaj-Hrsan
; Croatian Agency for Agriculture and Food, Center for Seed and Seedlings, Usorska 19, Brijest, 31000 Osijek, Croatia
Marija Ravlić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
* Corresponding author.
Abstract
Velika potražnja za sojom zahtijeva od poljoprivrednika postizanje većih prinosa. Jedan od najvažnijih izazova u proizvodnji soje jest suzbijanje korova, posebno u ranim fazama rasta. Uspješna proizvodnja soje nezamisliva je bez uporabe herbicida koji se mogu primjenjivati kao PRE-em — prije nicanja usjeva — i/ili kao POSTem — nakon nicanja usjeva. S druge strane, herbicidi mogu negativno utjecati na klijavost i mogu uzrokovati oštećenje/ozljede biljaka te na kraju rezultirati nižim prinosom sjemena. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio ispitati moguć utjecaj različitih tretmana herbicida na zakorovljenost usjeva, prinos soje i njegove komponente. Poljski pokus postavljen je tijekom 2014. i 2015. godine u slučajnome bloknom rasporedu. Istraživanje je uključivalo 7 tretmana: kontrolni tretman i 6 različitih tretmana herbicidima s aktivnim tvarima metribuzin, oksasulfuron, tifensulfuron, s-metolaklor i cikloksidim u punim i reduciranim dozama. Dominantni korovi bili su Abutilon theophrasti, Amaranthus retroflexus, Ambrosia artemisiifolia, Chenopodium album i Fallopia convolvulus. Primjena herbicida rezultirala je smanjenjem zakorovljenosti od 62,7 do 76,8 % u 2014. i od 26,4 do 71,9 % u 2015. u usporedbi s kontrolom. Nedostatak učinkovitosti herbicida zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta tijekom primjene i vegetacije rezultirao je većom zakorovljenošću i u konačnici nižim prinosima, manjim brojem etaža mahuna i mahuna u 2015. godini. Statistički značajne razlike utvrđene su između pojedinih tretmana herbicidima u pogledu prinosa, pri čemu su prosječni prinosi bili najveći na POST-em tretmanima s dvokratnom primjenom.
Keywords
PRE-em; POST-em; podijeljena primjena; herbicid; mahune
Hrčak ID:
342511
URI
Publication date:
28.12.2025.
Visits: 465 *