Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.18047/poljo.31.2.8

Ekonomski model i održivost agroekosustava za soju

Boris Ravnjak ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Ljubica Ranogajec ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Brigita Popović ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Monika Tkalec-Kojić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Tomislav Vinković ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Miro Stošić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia


Full text: english pdf 682 Kb

page 62-70

downloads: 130

cite


Abstract

Terensko istraživanje na soji provedeno je u Hrvatskoj s ciljem procjene utjecaja sustava obrade tla (TS) na odabrane ekonomske pokazatelje: bruto maržu (GM), stopu profitabilnosti (ROP), ekonomičnost (E) i produktivnost (P), kao i izrade regresijskoga modela za planiranje proizvodnje. Ispitivani sustavi obrade tla obuhvaćali su sljedeće: CT – oranje (dubina 30 cm), DT – tanjuranje (dubina 8 – 12 cm), LT – rahljenje tla (dubina 35 cm) te obradu bez oranja (NT). Korišten je slučajni blok-dizajn (RCBD) s četiri ponavljanja. Parcele za TS bile su 540 m². Ekonomski pokazatelji izračunani su na temelju utvrđenih ekonomskih formula i standardnih kriterija vrjednovanja. Za statističku analizu korišten je SAS, verzija 9.3 i Microsoft Excel 2016. GM bila je u sljedećem rasponu: NT (+12,9 %) > DT (+7,1 %) > LT (-15,4 %), sa značajnim razlikama u odnosu na CT (278,60 € ha⁻¹). ROP kod LT‐a bila je niža (-14,5 %), a kod NT‐a viša (+21,4 %) u odnosu na CT. Za proizvodnju jedne tone soje u NT‐u bilo je potrebno 1,75 radnih sati, što je značajno manje u usporedbi s ostalim TS‐om. Rezultati, uključujući regresijski model, ukazuju na razlike u ekonomskoj učinkovitosti između TS‐a, s izraženim razlikama u troškovima, profitabilnosti i radnoj učinkovitosti, pružajući time korisne smjernice za održivu i ekonomski optimiziranu proizvodnju soje.

Keywords

regresijski model; bruto marža; produktivnost; stopa profitabilnosti; soja

Hrčak ID:

342516

URI

https://hrcak.srce.hr/342516

Publication date:

28.12.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 445 *