Original scientific paper
https://doi.org/10.5513/JCEA01/27.1.4790
Praćenje utjecaja promjena vremenskih prilika na aktivnost pčelinjih zajednica u pet regija Republike Hrvatske
Tatjana TUŠEK
; Department of Animal Husbandry, Križevci University of Applied Sciences, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Croatia
*
Elena MIHALIĆ
; Department of Animal Husbandry, Križevci University of Applied Sciences, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Croatia
Damir ALAGIĆ
; Department of Animal Husbandry, Križevci University of Applied Sciences, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Croatia
Marijana VRBANČIĆ IGRIĆ
; Department of Animal Husbandry, Križevci University of Applied Sciences, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Croatia
Miomir STOJNOVIĆ
; Department of Animal Husbandry, Križevci University of Applied Sciences, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Croatia
Goran MIKEC
; Department of Animal Husbandry, Križevci University of Applied Sciences, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Croatia
Marija JAKUŠ HRESTAK
; Department of Animal Husbandry, Križevci University of Applied Sciences, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Croatia
* Corresponding author.
Abstract
Rad se bavi razmatranjem klimatskih varijacija na tri klimatska područja Republike Hrvatske (RH) i njihov utjecaj na pčelinje zajednice, praćeno u razdoblju od 2019. do 2023. godine. Istraživanje je provedeno u pet regija RH. Iz svake regije odabran je po jedan grad koji će biti središte istraživanja. Odabrane regije su: Središnja Hrvatska (Križevci), Istočna (Osijek), Gorska (Gospić), Sjeverno hrvatsko primorje (Pula) i Južno hrvatsko primorje (Split). Praćenjem srednjih godišnjih temperatura suhog termometra, količine oborina, broja vedrih dana i broja dana s oborinama unazad pet godina na području RH, dobiven je uvid u to kako se klima iz godine u godinu mijenja, kako su sušna razdoblja sve češća, zime sve blaže, a ljeta sa sve većim temperaturama zraka. No sve to u konačnici ima negativan utjecaj na pčelinje zajednice koji se ponajprije ogleda u smanjenim prinosima meda, slabijim pčelinjim zajednicama, slabijoj otpornosti pčela na bolesti, promijenjenom kalendaru cvatnje medonosnih biljaka, težoj prilagodbi konvencionalne tehnologije pčelarenja novonastalim klimatskim uvjetima te sve češćoj pojavi nepogoda koje uništavaju medonosne biljke (glavnu pčelinju pašu). Na prirodne nepogode ne možemo utjecati, ali možemo pravovremeno reagirati ukoliko uključimo nove digitalne tehnologije radi predviđanja kritičnih situacija i donošenja odluka o njihovom izbjegavanju. Stoga bi edukacija pčelara za primjenu novih digitalnih tehnologija mogla rezultirati pravovremenim odlukama u izbjegavanju negativnog utjecaja klimatske varijacije na aktivnost pčela u košnicama i izvan njih.
Keywords
klimatske varijacije; pčelinje zajednice; medonosne biljke; digitalne tehnologije
Hrčak ID:
346024
URI
Publication date:
7.4.2026.
Visits: 226 *