Uloga multilateralne i bilateralne suradnje u razvoju mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida

Somaratna, Kasuni Prasadini

doi:10.65342/door.2.1.6

DOOR, Vol. 2. No. 1., 2026.

Review article

https://doi.org/10.65342/door.2.1.6

Uloga multilateralne i bilateralne suradnje u razvoju mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida

Kasuni Prasadini Somaratna orcid.org/0009-0006-2969-9902

Full text: english pdf 359 Kb

page 123-146

downloads: 36

cite

APA 6th Edition

Somaratna, K.P. (2026). Uloga multilateralne i bilateralne suradnje u razvoju mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida. Državno odvjetništvo otvara razgovor, 2. (1.). https://doi.org/10.65342/door.2.1.6

MLA 8th Edition

Somaratna, Kasuni Prasadini. "Uloga multilateralne i bilateralne suradnje u razvoju mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida." Državno odvjetništvo otvara razgovor, vol. 2., no. 1., 2026 https://doi.org/10.65342/door.2.1.6. Accessed 25 Jul. 2026.

Chicago 17th Edition

Somaratna, Kasuni Prasadini. "Uloga multilateralne i bilateralne suradnje u razvoju mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida." Državno odvjetništvo otvara razgovor 2., no. 1. https://doi.org/10.65342/door.2.1.6

Harvard

Somaratna, K.P. (2026). 'Uloga multilateralne i bilateralne suradnje u razvoju mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida', Državno odvjetništvo otvara razgovor, 2.(1.). https://doi.org/10.65342/door.2.1.6

Vancouver

Somaratna KP. Uloga multilateralne i bilateralne suradnje u razvoju mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida. Državno odvjetništvo otvara razgovor [Internet]. 2026 [cited 2026 July 25];2.(1.). https://doi.org/10.65342/door.2.1.6

IEEE

K.P. Somaratna, "Uloga multilateralne i bilateralne suradnje u razvoju mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida", Državno odvjetništvo otvara razgovor, vol.2., no. 1., 2026. [Online]. https://doi.org/10.65342/door.2.1.6

Abstract

Genocid u Ruandi 1994. godine pripada među najstrašnije događaje u povijesti međunarodnih kršenja ljudskih prava jer je doveo do sustavnoga ubojstva gotovo 800.000 osoba. Nakon genocida Ruanda se suočila s golemim zadatkom nacionalne obnove uz koju je bilo nužno ponovno uspostaviti pravdu, provesti pomirenje, a uz sve to bio je nužan i međunarodni angažman. Iako su značajna znanstvena istraživanja proučavala institucionalne aspekte pravosudnih mehanizama poput Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu (ICTR) i sudova Gacaca, relativno ograničena pozornost posvećena je ulozi bilateralne i multilateralne suradnje u oblikovanju pravosudnih postupaka u Ruandi nakon genocida. U članku se analizira kako su bilateralni i multilateralni akteri pridonijeli osmišljavanju, provedbi i učinkovitosti mehanizama pravde u Ruandi nakon genocida. Naime, u svjetlu globalne neaktivnosti tijekom genocida oslanjanje Ruande na međunarodnu suradnju u obnovi pravosudnih sustava pruža ključnu perspektivu za preispitivanje međunarodnih odnosa, osobito rasprava vezanih uz tranzicijsku pravdu. Istraživanje analizira kako su multilateralna i bilateralna partnerstva oblikovala razvoj, provedbu i rezultate pravosudnog okvira u Ruandi. Oslanjajući se na kvalitativnu metodologiju utemeljenu na sekundarnim izvorima, uključujući recenzirane časopise i institucionalna izvješća, te na teoriju konstruktivizma, ovaj rad kritički procjenjuje kako je ruandsko pravosuđe oblikovano društvenim konstrukcijama pravde i međunarodne suradnje nakon genocida. Zaključno, potvrđuje se da međunarodna suradnja, kada je usklađena s domaćim prioritetima, može potaknuti kontekstualno osjetljive pravosudne procese i dovesti u pitanje konvencionalne stavove o intervenciji.