Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4111

Procjena akutne toksičnosti i genotoksičnosti okolišnih zagađivala pomoću modela slanišnog škrgonošca (Artemia salina)

Jelena Đorđević Aleksić orcid id orcid.org/0000-0003-1771-8353 ; University of Belgrade, Institute for Multidisciplinary Research – National Institute of the Republic of Serbia, Belgrade, Serbia
Luka Gačić ; University of Belgrade Faculty of Agriculture, Belgrade, Serbiа
Margareta Kračun-Kolarević ; University of Belgrade, Institute for Biological Research "Siniša Stanković" – National Institute of the Republic of Serbia, Belgrade, Serbia
Jovana Jovanović Marić ; University of Belgrade, Institute for Biological Research "Siniša Stanković" – National Institute of the Republic of Serbia, Belgrade, Serbia
Branka Vuković-Gačić ; University of Belgrade Faculty of Biology, Centre for Genotoxicology and Ecogenotoxicology, Belgrade, Serbiа
Stoimir Kolarević ; University of Belgrade, Institute for Biological Research "Siniša Stanković" – National Institute of the Republic of Serbia, Belgrade, Serbia


Full text: english pdf 1.272 Kb

page 114-121

downloads: 0

cite


Abstract

Sveprisutnost farmaceutika i industrijskih onečišćivala u vodenim okolišima zahtijeva brze alate za probir koji mogu otkriti opasnosti i štetne biološke učinke. U ovom istraživanju odabrani su naupliji vrste Artemia salina (slanišni škrgonožac) kao model za ispitivanje akutne toksičnosti i genotoksičnosti triju citostatika (5-fluorouracil, cisplatin i etopozid), jednog pesticida (glifosat), jednog surfaktanta (benzalkonijev klorid) i jednog sredstva protiv obraštanja (tributilkositrov klorid), pri čemu su sve tvari primijenjene u gradiranim koncentracijama tijekom 24 i 48 sati. Akutna toksičnost kvantificirana je određivanjem srednjih letalnih koncentracija (LC50), a genotoksičnost citostatika procijenjena je primjenom alkalnoga komet-testa. Sve ispitivane tvari prouzročile su smrtnost ovisnu o koncentraciji i vremenu izloženosti. Među citostaticima je najtoksičniji bio cisplatin (48 h LC50≈35 μg/mL), zatim etopozid (~130 μg/mL), a 5-fluorouracil bio je najmanje toksičan (>500 μg/mL). Među nefarmaceutskim tvarima je najizraženiji učinak pokazao tributilkositrov klorid (0,55 μg/mL), a slijedili su ga benzalkonijev klorid (~7,5 μg/mL) i glifosat (~43 μg/mL). Citostatici su prouzročili oštećenje DNA ovisno o koncentraciji, pri čemu je etopozid pokazao najveći intenzitet repa (>60 %). Ovi rezultati potvrđuju da je vrsta A. salina pogodna za rani i učinkovit probir opasnosti te naglašavaju važnost uključivanja pokazatelja genotoksičnosti, osobito pri procjeni kemikalija čiji mehanizmi djelovanja ciljaju na DNA.

Keywords

5-fluorouracil; benzalkonijev klorid; cisplatin; citotoksičnost; etopozid; glifosat; komet-test; LC50; tributilkositrov klorid Đ

Hrčak ID:

348051

URI

https://hrcak.srce.hr/348051

Publication date:

19.6.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *