Različita učinkovitost komercijalno dostupnih dezinfekcijskih sredstava prema klinički značajnim bakterijama i gljivicama

Figl, Josip; Nemec, Stjepan; Bošnjak, Zrinka; Budimir, Ana; Ivanković, Tomislav

doi:10.2478/aiht-2026-77-4065

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 77 No. 2, 2026.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4065

Različita učinkovitost komercijalno dostupnih dezinfekcijskih sredstava prema klinički značajnim bakterijama i gljivicama

Josip Figl ; University Hospital Centre Zagreb, Department of Surgery, Zagreb, Croatia
Stjepan Nemec ; University of Zagreb Faculty of Science, Department of Biology, Zagreb, Croatia
Zrinka Bošnjak ; University Hospital Centre Zagreb, Department of Clinical and Molecular Microbiology, Zagreb, Croatia
Ana Budimir ; University Hospital Centre Zagreb, Department of Clinical and Molecular Microbiology, Zagreb, Croatia
Tomislav Ivanković orcid.org/0000-0002-2293-9567 ; University of Zagreb Faculty of Science, Department of Biology, Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski pdf 1.111 Kb

str. 132-139

preuzimanja: 0

citiraj

APA 6th Edition

Figl, J., Nemec, S., Bošnjak, Z., Budimir, A. i Ivanković, T. (2026). Različita učinkovitost komercijalno dostupnih dezinfekcijskih sredstava prema klinički značajnim bakterijama i gljivicama. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 77 (2), 139-139. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4065

MLA 8th Edition

Figl, Josip, et al. "Različita učinkovitost komercijalno dostupnih dezinfekcijskih sredstava prema klinički značajnim bakterijama i gljivicama." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 77, br. 2, 2026, str. 139-139. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4065. Citirano 21.07.2026.

Chicago 17th Edition

Figl, Josip, Stjepan Nemec, Zrinka Bošnjak, Ana Budimir i Tomislav Ivanković. "Različita učinkovitost komercijalno dostupnih dezinfekcijskih sredstava prema klinički značajnim bakterijama i gljivicama." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 77, br. 2 (2026): 139-139. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4065

Harvard

Figl, J., et al. (2026). 'Različita učinkovitost komercijalno dostupnih dezinfekcijskih sredstava prema klinički značajnim bakterijama i gljivicama', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 77(2), str. 139-139. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4065

Vancouver

Figl J, Nemec S, Bošnjak Z, Budimir A, Ivanković T. Različita učinkovitost komercijalno dostupnih dezinfekcijskih sredstava prema klinički značajnim bakterijama i gljivicama. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2026 [pristupljeno 21.07.2026.];77(2):139-139. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4065

IEEE

J. Figl, S. Nemec, Z. Bošnjak, A. Budimir i T. Ivanković, "Različita učinkovitost komercijalno dostupnih dezinfekcijskih sredstava prema klinički značajnim bakterijama i gljivicama", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.77, br. 2, str. 139-139, 2026. [Online]. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4065

Sažetak

Učinkovita dezinfekcija nekritičnih bolničkih površina mogla bi biti ključan korak u smanjenju brojnosti bakterija otpornih na antibiotike (ARB) u zdravstvenim institucijama. Unatoč jasnim smjernicama za dezinfekciju, ove su bakterije i dalje prisutne u bolničkom okolišu, što izaziva zabrinutost glede učinkovitosti i dosljednosti dezinfekcijske prakse. Ovdje predstavljena studija usporedila je baktericidnu učinkovitost osam komercijalno dostupnih dezinficijenasa iz skupine alkohola, vodikova peroksida, kvaternih amonijevih spojeva (QAC) i klorheksidina (CHX), prema višestruko otpornim bolničkim izolatima bakterija Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii, Staphylococcus aureus, Enterococcus faecium i Pseudomonas aeruginosa te prema gljivici Candida albicans kao najčešćih uzročnika bolničkih infekcija u Hrvatskoj. Spojevi na bazi QAC-ova i CHX-a, zadržali su punu baktericidnu aktivnost čak i kada su bili razrijeđeni 10 – 32 puta te nakon samo jedne minute kontakta. Alkoholi su, na primjer, izgubili učinkovitost kada su bili razrijeđeni više od dva puta. No, treba naglasiti da su sve formulacije bile potpuno učinkovite kada su se primjenjivale u punoj, preporučenoj koncentraciji. Rezultati upućuju na značajne razlike u baktericidnoj snazi komercijalnih proizvoda, posebice ako se ne primjenjuju pravilno, što može objasniti prisutnost bakterija i nakon čišćenja. Predlaže se stoga rutinska izmjena različitih klasa dezinficijensâ tijekom tretiranja nekritičnih površina radi što učinkovitijeg smanjenja prijenosa bakterija otpornih na antibiotike i gljivice u bolnicama.