Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31306/s.68.3.1
Tjelesno opterećenje i mišićno-koštana oboljenja hrvatskih radnika: Evaluacija rizika
Roko Žaja
; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Tea Samardžić
; PROTEGO Healthcare Institution, Koprivnica, Croatia
Renata Ecimović Nemarnik
; SANUS STATERA Healthcare Institution, Maribor, Slovenia
Hana Brborović
; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
*
Ivana Markota
; Šibenik-Knin County Health Centre, Šibenik, Croatia
Ada Schubert
; Primorje-Gorski Kotar County Health Centre, Crikvenica, Croatia
Mladen Schubert
; Adria Healthcare Institution, Rijeka, Croatia
Denis Lisica Mandek
; Health Centre of the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia, Zagreb, Croatia
Marina Mijač
; Dr. Mijač Healthcare Institution, Split, Croatia
Milan Milošević
; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
* Dopisni autor.
Sažetak
Mišićno-koštana oboljenja (MSDs) vodeći su uzrok profesionalnih poboljenja u Europi, posebno među radnicima koji obavljaju tjelesno zahtjevne poslove. Unatoč postojećim regulatornim okvirima i periodičnim procjenama zdravlja, u Hrvatskoj je broj tih oboljenja i dalje velik. Ovo istraživanje imalo je za cilj procijeniti razinu zdravstvenih rizika vezanih za tjelesno opterećenje kod hrvatskih radnika s dijagnozom MSDs, s fokusom na osobe čiji je posao rukovanje teretima i one izložene ponavljajućim kretnjama.
Istraživanje je vršeno na 250 zaposlenih (62.8 % muškaraca, 37.2 % žena) podvrgnutih rutinskim zdravstvenim procjenama na radu, a svi su smatrani sposobnima za rad. Sudionici su ispunili detaljan upitnik vezano za tjelesno opterećenje, koji je poslužio za procjenu razine rizika pomoću Key Indicator Method (KIM). Dijagnoze su razvrstane po ICD-10 kodovima i grupirane prema anatomskim i etiopatogenskim osobinama. Istraživanje je trajalo od listopada 2021. do listopada 2022. i obavljalo se u klinikama medicine rada i sportske medicine. Većina je sudionika bila izložena povišenim ili vrlo visokim rizicima po zdravlje pripisanim tjelesnom opterećenju. Vrlo visok rizik ustanovljen je kod 42.5 % osoba koje podižu i prenose terete, dok je kod 49.5 % izloženih ponavljajućim kretnjama bilo s povišenim rizikom. Spolne razlike bile su značajne kod ponavljajućih kretnji (P=0.030), a ustanovljeno je da su žene više izložene. Oboljenja kralježnice bila su najčešća (80.0 %), a slijedilo je pretjerano opterećenje (12.8 %) i druga oboljenja (7.2 %). Većina (90.4 %) oboljenja dijagnosticirano je prije više od godine dana, a 69.0 % tih zaposlenika prethodno je već bilo na bolovanju radi pogoršanja simptoma. Istraživanje baca svjetlo na značajne zdravstvene rizike kod tjelesno zahtjevnih zanimanja unatoč obveznom medicinskom nadzoru. Spolne razlike i visoka učestalost oboljenja ističu potrebu za promjenom paradigme prema proaktivnim, funkcionalno informiranim radnim strategijama. Te bi strategije trebale uključiti individualne procjene, ciljanu rehabilitaciju te intervencije na radnom mjestu prilagođene kapacitetu tvrtke i radnoj snazi.
Ključne riječi
Hrčak ID:
351746
URI
Datum izdavanja:
4.10.2026.
Posjeta: 0 *