Original scientific paper
https://doi.org/10.55378/rv.50.2.1
Retrospektivna analiza doze zračenja s obzirom na iskustvo operatera tijekom perkutanih koronarnih intervencija u akutnom infarktu miokarda sa ST-elevacijom
Hrvoje Laušić
; Faculty of Health Sciences, Split, Croatia; Department of Cardiovascular Diseases, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
*
Kristina Marić Bešić
; Department of Cardiovascular Diseases, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Tonći Batinić
; Faculty of Health Sciences, Ruđera Boškovića 35, Split, Croatia; University Hospital Split, Split, Croatia; University of Split School of Medicine, Split, Croatia
* Corresponding author.
Abstract
Uvod: Primarna perkutana koronarna intervencija (pPCI) standardni je oblik reperfuzijskog liječenja bolesnika sa STEMI-jem. Postupak uključuje izlaganje ionizirajućem zračenju i primjenu kontrastnog sredstva, pri čemu na razinu izloženosti mogu utjecati karakteristike bolesnika, složenost zahvata i iskustvo operatera. Cilj: Analizirati povezanost iskustva operatera s dozom zračenja, uz poseban naglasak na kumulativnu zračnu kermu (CAK). Ispitanici i metode: Provedena je retrospektivna analiza 1140 bolesnika sa STEMI-jem liječenih pPCI metodom od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2025. Bolesnici su podijeljeni prema vrijednosti troponina pri prijemu na skupinu s urednim (n = 293) i povišenim troponinom (n = 847). Deset interventnih kardiologa podijeljeno je prema iskustvu na seniore, srednje iskusne operatere i juniore. Analizirani su CAK, fluoroskopsko vrijeme, količina kontrastnog sredstva, dob i spol. Razlike su analizirane ANOVA-om s Duncanovim post-hoc testom, a neovisni prediktori multivarijatnom linearnom regresijom. Rezultati: U skupini s urednim troponinom nisu utvrđene značajne razlike između skupina operatera u CAK-u, fluoroskopskom vremenu ni količini kontrasta. U skupini s povišenim troponinom iskustvo operatera bilo je značajno povezano s CAK-om (F = 11,6; p < 0,001), fluoroskopskim vremenom (F = 4,2; p = 0,0151) i količinom kontrasta (F = 13,9; p < 0,001). Najviša srednja CAK zabilježena je kod juniora (2254,2 mGy), a najniža kod srednje iskusnih operatera (1561,5 mGy). Multivarijatnom analizom spol i dob utvrđeni su kao neovisni prediktori veće CAK, dok iskustvo operatera nije bilo neovisni prediktor. Veće iskustvo bilo je neovisno povezano s manjom potrošnjom kontrasta. Zaključak: Povezanost iskustva operatera s proceduralnim parametrima bila je najizraženija u bolesnika s povišenim troponinom. Nakon prilagodbe, CAK je prvenstveno bila povezana s karakteristikama bolesnika, dok je potrošnja kontrasta ostala povezana s iskustvom operatera. Optimizacija pPCI-ja treba uključivati načelo ALARA, individualizaciju postupka, racionalnu primjenu kontrasta te kontinuiranu edukaciju i superviziju manje iskusnih operatera.
Keywords
STEMI; primarna perkutana koronarna intervencija; kumulativna zračna kerma; fluoroskopija; kontrastno sredstvo; iskustvo operatera; radiološka zaštita
Hrčak ID:
352453
URI
Publication date:
26.10.2026.
Visits: 0 *