Izvorni znanstveni članak
Fleksibilizacija radnog procesa?
Alija Hodžić
; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autor u ovom radu analizira podatke o značajkama rada zahvaćenog
fleksibilizacijom radnog procesa dobivene u istraživanju na reprezentativnom stratificiranom uzorku punoljetnog stanovništva
Republike Hrvatske provedenom 2004. godine. Provedena je raščlamba ovih značajki: poslovi na ugovor na određeno vrijeme, povremeni i privremeni poslovi, polarizacija radne snage s obzirom
na obrazovanje (samoprogramirajuća« i »generička« radna snaga),
pregovaračka moć sindikata, te sposobnosti radne snage u informatičkom društvu. Temeljem nalaza ovog istraživanja Hrvatska
se integrira u međunarodnu ili globalnu ekonomiju (s pomakom od
fordizma i socijalne države prema kapitalizmu fleksibilne akumulacije
i države ekonomske nesigurnosti), jer njezina zaposlena i nezaposlena radna snaga ima sva značajna svojstva fleksibilizirane
radne snage. Međutim, sve te osobine nisu podjednako prisutne u
hrvatskom društvu, ne zahvaćaju podjednako zaposlene i nezaposlene (pri čemu su zamagljene granice između zaposlenih i
nezaposlenih, ali je polarizacija radne snage na visoko obrazovanu
i nisko obrazovanu sa sve većim isključivanjem srednje obrazovanih
primjetnija u nezaposlenih) i nisu u jednakoj mjeri prisutne u svim
tipovima naselja. Osobito je znakovito što je dobivena sistematska
razlika između raspodjela istraživanih obilježja ispitanika iz seoskih
i ispitanika iz gradskih naselja, te što se u diferenciranoj i hijerarhiziranoj strukturi naselja Zagreb razlikuje od svih ostalih (Zagreb kao grad-regija postaje globalizacijsko čvorište za svoje šire
regionalno okružje). Pregovaračka moć sindikata sasvim je dovedena
u pitanje.
Ključne riječi
fleksibilizacija; povremen i privremen rad; polarizacija radne snage; sindikati
Hrčak ID:
33260
URI
Datum izdavanja:
10.3.2009.
Posjeta: 2.155 *