Izvorni znanstveni članak

MEDITERAN IZ MEDITERANSKOGA KUTA: RENESANSNI DUBROVNIK

Valentina Gulin Zrnić orcid.org/0000-0002-3078-8033 ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U okviru teorijskih i metodoloških zasada književne antropologije, historijske
antropologije i mikrohistorije u radu su naglašena dva problema relevantna za
mediteransku antropologiju. Prvi je problem onaj jedinstva/različitosti, a drugi odnosa
urbano/ruralno, obala/zaleđe. Osnovna je građa, na kojoj se temelji interpretacija,
književnoga karaktera, nastala tijekom 15. i 16. stoljeća u Dubrovačkoj Republici.
Prvi dio studije obrađuje probleme jedinstva i različitosti unutar dubrovačke
zajednice te u odnosu na poimanje cjelovitosti mediteranskoga kulturnog prostora.
Književni materijal nudi uvide u organiziranost i kompleksnost dubrovačke zajednice, u
postojanje mikrokultura i mikroidentiteta. Unutarnja je raslojenost Republike (politička i
društvena stratifikacija, lokalni identiteti i antagonizmi, različiti kulturni kodovi) bila
nadslojena poimanjem i političkim diskurzom identiteta, jedinstva i koherentnosti
zajednice. Osim toga, mnoštvo književnih referenci omogućava da se koncepti
mediteranskoga društvenoga i kulturnoga života definirani u mediteranskim antropološkim
studijama propitaju u specifično dubrovačkoj renesansnoj situaciji.
U drugome dijelu teksta obrađene su dihotomije urbano/ruralno i obala/zaleđe.
Književni izvori omogućavaju lomljenje tog analitičkog konstrukta na različitim
razinama: fizičke i mentalne razlike između gradske i seoske populacije, seosko viđenje
gradskoga života, renesansna viđenja seoske gradske okolice i prirode, specifičan
dubrovački odnos prema seoskom zaleđu. Još je jedan važan aspekt navedene dihotomije i
onaj odnosa dubrovačke zajednice i širokoga slavenskoga zaleđa. Predloženi su i neki
antropološki teorijski koncepti (akulturacija, kreolizacija) kao okvir za interpretaciju
međukulturnih odnosa.
Antropološki teorijski koncepti, povijesna arhivska građa i književni izvori
međusobno se dopunjuju u istraživačkom nastojanju stvaranja cjelovitije slike o
istraživanoj zajednici. Na taj način moguće je propitati i kontekstualizirati postojeće
teorije i analitičke koncepte na raznim razinama, ideološkim, predodžbenim ili na razini
svakidašnjega života, uključujući razotkrivanje kompleksnosti, mnogoslojevitosti,
kontradikcija i ambigviteta koji postoje u samoj zajednici.

Ključne riječi

historijska antropologija; književna antropologija; Dubrovnik; renesansa

Hrčak ID:

33620

URI

https://hrcak.srce.hr/33620

Datum izdavanja:

22.6.1999.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.730 *