Izvorni znanstveni članak

ANALIZA RAZLIKA IZMEĐU TRI JAKOSNE SKUPINE VATERPOLISTA PRVE HRVATSKE LIGE U MANIFESTNOME ANTROPOMETRIJSKOM PROSTORU

Mislav Lozovina ; Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu
Vinko Lozovina ; Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu

Sažetak

Cilj ovom istraživanju bio je utvrditi postoje li razlike u manifestnome antropometrijskom prostoru između triju
jakosnih skupina vaterpolista Prve hrvatske vaterpolske lige i, ako postoje, u čemu se ogledaju. Uzorak ispitanika
činilo je 89 vaterpolista iz osam klubova Prve hrvatske vaterpolske lige. Uzorak varijabla činio je sustav od 23
antropometrijske mjere, mjerene po metodi koju preporučuje Internacionalni biološki program (IBP), osim što je srednji
opseg prsnoga koša i nabor pazuha mjeren na razini mamila. Sukladno cilju istraživanja izračunate su statistike po
skupinama. Primijenjena je analiza varijance (ANOVA) i kanonička diskriminativna analiza. Određen je položaj skupina
u diskriminativnom prostoru i prikazan je centroidima skupina. Izračunata je predikcija pripadnosti po skupinama
prema dobivenim klasifikacijskim funkcijama. Rezultati potvrđuju da se u manifestnome antropometrijskom prostoru
međusobno razlikuju tri jakosne skupine vaterpolista. Rezultati analize varijance govore da se igrači triju skupina
značajno međusobno razlikuju u gotovo svim antropometrijskim varijablama predviđenima za detekciju longitudinalne
dimenzionalnosti skeleta, nešto manje, ali još uvijek značajno, u antropometrijskim varijablama predviđenima za
detekciju transverzalne dimenzionalnosti skeleta, te značajno i u svim antropometrijskim varijablama predviđenima za
detekciju cirkularne dimenzionalnosti s iznimkom u varijabli OPPOTK. Ne razlikuju se u antropometrijskim varijablama
predviđenima za detekciju potkožnoga masnog tkiva, s iznimkom u varijabli NAPOTK. Skupine diskriminira prva
i jedina statistički značajna od dviju diskriminativnih funkcija, preko svih varijabla antropometrijskog statusa, s
iznimkom varijabla NAPOTK i NANADL, koje definiraju drugu (statistički ne značajnu) diskriminativnu funkciju.
Rezultati diskriminativne klasifikacije pokazuju da se uz najviši postotak mogu prepoznati pripadnici treće jakosne
skupine (79,3%), nešto slabije (63,3%) prve jakosne skupine i najslabije (60,0%) druge jakosne skupine. Značenje
ovoga rada ogleda se u mogućoj primjeni rezultata neposredno, u primarnoj selekciji, usavršavanju i specijalizaciji
vaterpolista.

Ključne riječi

antropometrija; jakosne skupine; diskriminativna analiza; vaterpolo

Hrčak ID:

42139

URI

https://hrcak.srce.hr/42139

Datum izdavanja:

27.10.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.645 *