Pregledni rad
PRIJELOMI ZAMORA U AKTIVNIH I REKREATIVNIH SPORTAŠA
Ivan Bojanić
Alan Ivković
Tomislav Smoljanović
Marko Pećina
Sažetak
Prijelomi zamora su djelomični ili potpuni prijelomi kostiju koji nastaju djelovanjem mnogobrojnih ponavljanih sila slabijih od sile koja je potrebna da slomi kost jednim djelovanjem i kao takvi predstavljaju sindrome prenaprezanja kostiju. Čest su problem sportske medicine, obuhvačajući između 1,1 i 10% svih sportskih ozljeda. Brojni su čimbenici koji pogoduju nastanku prijeloma zamora, a najčešći uzrok, u 22 do 75% slučajeva, su pogreške u treningu, tj. „prerano, previše“. Za postavljanje dijagnoze prijeloma zamora, važno imati na umu mogućnost takvoga stanja. Klinička dijagnoza jest osnovni postupak koji se kasnije, prema potrebi, nadopunjuje i drugim dijagnostičkim metodama: radiografijom, scintigrafijom, kompjutoriziranom tomografijom i magnetskom rezonancijom. Za najveći broj prijeloma zamora dovoljno liječenje jest kratkotrajan prekid sportske aktivnosti u trajanju od 4 do 6 tjedana koji dovodi do nestanka boli te zatim slijedi postupan povratak sportu. Prijelomi zamora pojedinih lokalizacija, vrat i trup bedrene kosti, prednji dio srednje trećine tibije, navikularna kost stopala, baza pete metatarzalne kosti, itd., imaju veći broj komplikacija tijekom liječenja te zahtijevaju posebno, dugotrajnije liječenje, a katkad i kirurško. Konačno, kao i u svim sindromima prenaprezanja, prevencija je ključna riječ.
Ključne riječi
prijelomi zamora; kost; uzroci nastanka; dijagnoza; liječenje; sportaši
Hrčak ID:
43429
URI
Datum izdavanja:
30.6.2005.
Posjeta: 5.215 *