Izvorni znanstveni članak
Franjevački samostan i crkva Sv. Marije u podgrađu Cetini pod Sinjem (primjer povijesnoga diskontinuiteta)
Ivan Botica
; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Sažetak
U radu se na temelju povijesnih vrela i lokalne historiografije potvrđuje postojanje srednjovjekovne Cetine, podgrađa podno južnih zidina grada Vsinja (Sinja) s franjevačkim samostanom i starijom crkvom Sv. Marije te mlađom crkvom Sv. Katarine. Time se otklanja u historiografiji uvriježeno mišljenje o postojanju franjevačkog samostana u vrličkome selu Cetini. Samostan su od njegova osnutka
1357. godine podupirali cetinski knezovi, osobito Nelipčići i Talovci. Tijekom 15. stoljeća bio je središtem Cetinske kustodije u Bosanskoj vikariji, a pripadali su joj svi ondašnji srednjodalmatinski kontinentalni samostani. Počeo je propadati s osmanskim upadima u cetinski kraj od druge polovice 15. stoljeća i ugasio se s padom Sinja pod Osmanlije. Samostan je u ranom novovjekovlju nestao iz kolektivnog sjećanja jer je franjevcima odobreno osnivanje novog samostana u istočnom dijelu grada ne zbog povijesnog naslijeđa, nego zbog zasluga u migracijama stanovništva i dušobrižničkoj službi.
Ključne riječi
Bosanska vikarija; grad Vsinj (Sinj); mjesto Cetina; crkva Sv. Marije; crkva Sv. Katarine; povijesni kontinuitet i diskontinuitet
Hrčak ID:
56756
URI
Datum izdavanja:
23.7.2010.
Posjeta: 2.834 *