Izvorni znanstveni članak

Proizvodnja bioetanola iz ekstrahiranog soka kao međuproizvoda prerade šećerne repe: primjena metode odzivne površine

Stevan Popov ; Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, Katedra za biotehologiju i farmaceutsko inženjerstvo, Bulevar cara Lazara 1, RS-21000 Novi Sad, Srbija
Jovana Ranković orcid.org/0000-0001-9936-9665 ; Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, Katedra za biotehologiju i farmaceutsko inženjerstvo, Bulevar cara Lazara 1, RS-21000 Novi Sad, Srbija
Jelena Dodić ; Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, Katedra za biotehologiju i farmaceutsko inženjerstvo, Bulevar cara Lazara 1, RS-21000 Novi Sad, Srbija
Siniša Dodić orcid.org/0000-0002-3072-0549 ; Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, Katedra za biotehologiju i farmaceutsko inženjerstvo, Bulevar cara Lazara 1, RS-21000 Novi Sad, Srbija
Aleksandar Jokić ; Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, Katedra za biotehologiju i farmaceutsko inženjerstvo, Bulevar cara Lazara 1, RS-21000 Novi Sad, Srbija

Sažetak

Metodom odzivne površine optimirano je vrijeme fermentacije i maseni udjel šećera u hranjivoj podlozi za proizvodnju etanola u kojoj je glavni sastojak sok ekstrahiran iz šećerne repe. Optimalno je vrijeme fermentacije 38 h i početni maseni udjel šećera od 12,30 % u proizvodnji etanola šaržnim uzgojem slobodnih stanica Saccharomyces cerevisiae u anaerobnim uvjetima pri temperaturi od 30 ºC i brzini miješanja od 200 o/min. Da bi se odredili optimalni uvjeti fermentacije u industrijskom mjerilu, potrebno je provesti daljnju tehnološko-ekonomsku analizu primjenom dobivenog matematičkog modela (polinom drugoga reda). Ispitana je produktivnost pet različitih tipova kvasaca i među njima nije utvrđena statistički značajna razlika.

Ključne riječi

optimiranje; bioetanol; sok ekstrahiran iz šećerne repe; Saccharomyces cerevisiae; metoda odzivne površine

Hrčak ID:

57571

URI

https://hrcak.srce.hr/57571

Datum izdavanja:

9.8.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.695 *