Uvodnik
Rekreacijski centar Milna-Pasike Projekt neostvarenog turističkog naselja s početka osamdesetih godina dvadesetog stoljeća
Tomislav Bužančić
Sažetak
U europskoj zajednici samo je osam država na Mediteranu. Njihove su obale izuzetno naseljene i privlače sve više ljudi koji se stalno naseljavaju u toj zoni. Najveći broj tih stanovnika živi na pet kilometara širokoj obalnoj liniji koja je u 2000. godini bila naseljena s 430 000 000 ljudi što je 7% svjetskog stanovništva. Procjene su da će 2025. godine u tom pojasu živjeti 520 000 000 ljudi. Vrlo je malo nedirnute prirode do koje se uglavnom može pristupiti samo brodom, a čitava su obalna područja prenapućena i pretvorena u konurbacije s neprekinutim nizovima naselja. Hrvatska, koja je među mediteranskim zemljama relativno dobro sačuvanog okoliša ulaže značajne napore za njegovo očuvanje, posebno za zaštitu obalnog pojasa i obalna područja otoka.
Gotovo četrdeset godina prije ratificiranja Madridske konvencije na Braču je sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća započet program čuvanja obalnog područja kroz urbanističko projektiranje koje je, kao svojevrstan pilot projekt, dalo rezultate i danas prepoznatljive u prostoru otoka i njegova obalna pojasa. Brač do devedesetih nije imao značajnijih područja divlje gradnje. Njegova su naselja sačuvala mjeru i oštre granice izgrađenog područja. Kultivirani krajolik na izgrađenim i neizgrađenim dijelovima, te poljoprivrednim površinama, bio je dobro sačuvan, iako je napuštanje tradicionalne poljoprivrede i okretanje novoj turističkoj ekonomiji mijenjalo njegov izgled.
Na otoku je tada djelovalo poduzeće za projektiranje i urbanizam koje je osnovala općina. Ono je sedamdesetih radilo na pionirskim projektima očuvanja okoliša kroz proučavanje tradicionalne arhitekture, te njene primjenu u novim gradnjama. Baveći se urbanističkim projektiranjem naselja nastojale su se ublažiti posljedice nagle izgradnje iz šezdesetih. Početkom osamdesetih tu su izrađeni neki od eksperimentalnih projekatakoji će nekoliko godina poslije definirati temeljne principe građenja na otoku. Prvi među njima bio je neizvedeni projekt Rekreacijskog centra Milna-Pasike u uvali Pasike na južnom dijelu milnarskog zaljeva. Umjesto parcelizacije širokog područja za izgradnju apartmana s tipskim kućama predloženo je razvijanje turističkog naselja (resort) s odlikama tradicionalne arhitekture i urbanizma. Vidljiv je utjecaj proučavanja narodnog graditeljstva na arhitekturu, a novost, koja do tada u suvremenom graditeljstvu nije primjenjivana bila je u urbanističkom rasporedu koji je racionalizirao potrošnjom prostora na način kako su to radila otočka naselja nastala prirodnim rastom. Iako izgradnja turističkog naselja nije realizirana, rezultati istraživanja na tom projektu primjenjeni su u kasnijim radovima, poput turističkog mini naselja “Kaštil Jela” ili još uvijek avangardnog urbanističkog plana Istočnog Supetra, u kojem se po prvi put modernim pristupom pokušala ostvariti gusto izgrađena mediteranska jezgra naselja podignuta suvremenim metodama, formirajući ulična pročelja i trgove, nadasve racionalizirajući s trošenjem urbanog prostora. Danas kada se u Hrvatskoj pojavljuju elitne europske projektne kuće sa svjetski renomiranim arhitektima koji pokušavaju na sličan način rješavati potrebu za skupocjenim turističkim prostorima bilo da je u pitanju hotel ili resort, projekt “Pasike” predstavlja dragocijenoiskustvo koje bi trebalo pomoći da u traženju rješenja ne započinjemo od nule. Činjenica je da je specifičnost krajolika na svjetskoj turističkoj burzi roba, koju čak i strani ulagači i arhitekti prepoznaju. Ona može donijeti posebnu vrijednost novonastalim naseljima. Stoga se ovdje donosi integralan program projekta “Pasike” iz 1980. godine.
Ključne riječi
Hrčak ID:
63990
URI
Datum izdavanja:
23.12.2009.
Posjeta: 1.876 *