Izvorni znanstveni članak

Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija

Ante Pažanin ; profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Polazeći od toga da je Husserl bio najtemeljitiji kritičar moderne znanosti i
krize u koju su dospjeli europsko ljudstvo i čitav svijet, autor pomno analizira
Husserlovu glasovitu raspravu “Kriza evropskog ljudstva i filozofija”
(1935) koja iskazuje nastojanje da transcendentalnu fenomenologiju razvije
polazeći od povijesnog svijeta života. Temeljna su nastojanja kasnoga Husserla
usmjerena na prevladavanje svakog “idealizma i realizma” u novom povijesnom
mišljenju životnog svijeta bez zapadanja u historizam. Husserlova
Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija (1936) bila je
najutjecajnije djelo ne samo Edmunda Husserla nego čitave tadašnje filozofije.
Husserl je pred očima imao svjetsko-povijesnu zadaću fenomenologije da
u našem znanstveno-tehničkom dobu istraži i razvije ne samo znanost i tehniku
nego umnost i ostalih oblika kulture kao čovjekova ozbiljenja slobode od
umjetnosti i politike do ćudorednosti i filozofije, te na taj način prevlada krizu
modernoga ljudstva i njegove znanosti u “svjetsko-povijesnom procesu”. U
tom je smislu znakovito da Husserl svoju raspravu završava mišlju da kriza
europskog opstanka ima samo dva izlaza: “propast Europe” ili “ponovno rađanje
Europe iz duha filozofije”. Autor pokazuje kako fenomenologija kasnoga
Husserla postaje praktična filozofija, koja kao “ponovno rađanje Europe iz
duha filozofije” i time kao potvrđivanje ozbiljenja čovječanstvu kao takvome
“urođenog uma”, u sebi obuhvaća konačne i beskonačne “ideale za pojedinačne
ljude u njihovim nacijama”, zatim “ideale za same nacije” i za “proširujuću
sintezu nacija” (Husserl).

Ključne riječi

fenomenologija; praktična filozofija; znanstveno-tehničko doba; Husserl

Hrčak ID:

64114

URI

https://hrcak.srce.hr/64114

Datum izdavanja:

16.1.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.664 *