Original scientific paper

PRINOS I KVALITATIVNE ZNAČAJKE GOMOLJA AUTOHTONOG KULTIVARA KRUMPIRA POLURANKA

Adrijana FILIPOVIĆ ; Faculty of Agriculture and Food Technology University of Mostar
Elma SEFO ; Faculty of Agriculture and Food Technology University of Mostar
Ana SABLJO ; Faculty of Agriculture and Food Technology University of Mostar
Marija LASIĆ ; Faculty of Agriculture and Food Technology University of Mostar
Zrinka KNEZOVIĆ ; Faculty of Agriculture and Food Technology University of Mostar

Abstract

Istraživanje koje je provedeno na lokalnoj autohtonoj sorti krumpira Poluranka u
Federaciji BiH odnosi se na analizu suhe tvari u gomolju u vrijeme fiziološke i
tehnološke zrelosti, te utvrđivanje koncentracije N i NO3-N uslijed primjene gnojidbe s
različitim dozama N gnojiva. Pokus je postavljen na brdsko planinskom području
općine Posušje na nadmorskoj visini 1404 m. Korišten je slučajni blokni raspored s
četiri razine gnojidbe (N 50, 100, 150 i 200 kg N ha-1) i kontrolom (bez gnojidbe) u tri
repeticije. Vegetacija je trajala 125 dana. Gomolji ovog autohtonog kultivara su uzeti
110. dan nakon sadnje i na kraju vegetacije 125. dan. Sadržaj suhe tvari određen je
sušenjem uzorka u sušioniku na 105°C oko 5 do 6 sati. Uzorci N određeni su na suhu
tvar (%) biljnog materijala, a sadržaj NO3-N utvrđen je u svježem soku gomolja. Prinos
sorte je određen sakupljanjem gomolja s pet biljaka po varijanti, nakon čega su
vrijednosti preračunate na t ha-1. Statističkom analizom utvrđeno je da je sadržaj suhe tvari izrazito povoljan, odnosno kreće se u optimalnim granicama 18,46 do 23,03 %, te
se primjena rastućih doza N nije signifikantno odrazila na sadržaj suhe tvari. Iako
razlike između vrijednosti s obzirom na primijenjenu gnojidbu i period uzorkovanja
nisu značajne, veći sadržaj suhe tvari utvrđen je u kontrolnom tretmanu nego pri većim
razinama gnojidbe, kao i u prvom periodu uzorkovanja. Sadržaj N u gomolju također
nije bio pod značajnim utjecajem gnojidbenih tretmana, kao ni perioda uzorkovanja, a
vrijednosti su se kretale od 1,12 % do 1,77 % N. Utvrđen je značajan utjecaj perioda
uzorkovanja na sadržaj NO3-N u svježem soku gomolja, dok gnojidbe različitim dozama
dušika nisu izazvale značajne razlike u vrijednostima. Gnojidba rastućim dozama
dušika, kao i period uzorkovanja pokazali su značajne razlike u prinosu, a minimalni
ostvareni prinos bio je 12,72 t ha-1, dok je maksimalni iznosio 31,07 t ha-1. S obzirom da
se radi o lokalnoj autohtonoj sorti krumpira, specifičnoj za uzgoj na brdsko-planinskim
predjelima Hercegovine, njezine kvalitativne karakteristike nisu zanemarive u usporedbi
sa modernim kultivarima, no izloženost sjemena utjecaju raznih abiotskih i biotskih
faktora tijekom godina značajno se odrazio na produktivnost ove sorte.

Keywords

krumpir; autohtona sorta; suha tvar; N, NO3-N; prinos

Hrčak ID:

77203

URI

https://hrcak.srce.hr/77203

Publication date:

27.10.2011.

Article data in other languages: english

Visits: 1.870 *