Original scientific paper

ARHITEKT MILORAD DRUŽEIĆ

Stanko Piplović

Abstract

U razdoblju između svjetskih ratova Split se ubrzano razvijao pa se intenzivno izgrađivao. U to vrijeme djelovalo je u gradu više istaknutih arhitekata i građevinskih inženjera. Među njima su Nikola Armanda, Fabjan Kaliterna, Zlatibor Lukšić, braća Danilo i Edo Žagar, Josip Kodl, Dane Matošić i Feliks Šperac. Uz njih je i arhitekt Milorad Družeić. Rodio se u Splitu 1911. godine. Otac mu se zvao Duje i bio po zanimanju poštanski asistent. Majka mu je Marija Pošpil učiteljica za ručni rad na Ženskoj obrtnoj školi u Splitu, a kasnije i upraviteljica škole. Školske godine 1927/1928. Završio je Milorad Veliku realku. Na jesen 1928. Upisao je studij arhitekture Tehničkog Fakulteta u Zagrebu. Godine 1933. Je u razmjerno kratkom vremenu diplomirao. Družeićevo školovanje pratile su preobrazbe u organizaciji fakulteta. Godine 1926. Tehnička visoka škola u Zagrebu preustrojena je u Tehnički fakultet Kraljevine Jugoslavije. Nastavni program temeljio se na organizaciji nastave na visokim školama velikih središta Europe.
Mladi arhitekti koji su diplomirali tridesetih godina XX. stoljeća odigrali su vidnu ulogu u razvitku hrvatske arhitekture. U prvom razdoblju svog djelovanja između svjetskih ratova Družeić se više bavio arhitekturom. U svojim radovima prihvatio je načela. Moderne bez ikakvih stilskih ili folklornih reminiscencija. Kao đak Zagrebačke škole, na čije su usmjerenje posebno utjecali Edo Šen i Hugo Ehrlich, svoje objekte komponira slobodno.
Za vrijeme kraljevine jugoslavije radio je u tehničkom uredu Općine Splita na regulaciji grada te kao privatni projektant i izvođač javnih i stambenih zgrada. U tome je bio vrlo uspješan. Sudjelovao je u javnim natječajima na kojima je postigao zapažene rezultate. Dobio je nagrade 1936. Za idejno rješenje gimnazije i plivališta sportskog kluba Jadran te 1937. za projekt nove banske palače u Splitu. Bio je aktivan u splitskoj sekciji Udruženja jugoslavenskih inženjera i arhitekata pa je na glavnoj godišnjoj skupštini 6. Siječnja 1937.m izabran u novu upravu.
Krajem XIX. stoljeća Split se počeo naglo šriti. Već tada je postavljeno pitanje njegove planske izgradnje. Još 1924. Godine izrađen je prvi Regulacijoni plan grada. Na osnovu međunarodnog natječaja prvu nagradu dobio je mladi njemački arhitekt Werner Schurmann. Međutim taj plan nije mogao zadovoljiti ubrzani razvitak, posebno gospodarstva i prometa. Pojačao se i turizam i izgrađena lička željeznička pruga. U Split je dnevno uplovljavalo desetine putničkih parobroda, a rastao je i promet motornih vozila. To i drugi razlozi uvjetovali suu da je plan u više navrata dopunjavan. Usvojenje konačno 1939. Godine. Tada je izbio rat. Za vrijeme rata bombardiranjem iz zraka stradali su čitavi kvartovi Splita i srušene mnoge zgrade. Neki su predjeli gotovo porušeni.
Nastupom mira pristupilo se evidenciji, detaljnom popisu i obnovi stradalih zgrada pod vodstvom Družeića koji je u to vrijeme bio na čelu Arhitektonskog odsjeka Općine. Od 1962. do umirovljenja 1976. Radio je u Urbanističkom birou kasnijem Urbanističkom zavodu Dalmacije u Splitu. Preminuo je 1997. godine.
Glavno Družeićevo djelovanje u praksi bilo je na području urbanizma što su uvjetovale posebne okolnosti poslije rata. On i suvremeni mu kolege bili su usmjereni na prostorno uređenje te kontinuiran rast Splita te izgradnji pojedinih stambenih jedinica. Najvažniji prostorni domet bio je Generalni urbanistički plan grada. Družeić je izradio i planove u bližoj okolici grada: za Poljica, Kamen, Stobreć Sinj, Kaštela i Trogir u vremenu negdje do sedamdesetih godina XX. stoljeća. U takvim nastojanjima bilo je općenito prilično uspjeha. Međutim kasnije društvene prilike uvjetovale su da je prostorna politika izmakla kontroli. Neke stručne postavke nisu uvažavane pa je došlo do ozbiljnih poremećaja u daljnjem uređenju i funkcioniranju Splita.

Keywords

Split; XX. stoljeće; urbanizam; arhitektura; graditeljsko naslijeđe

Hrčak ID:

90029

URI

https://hrcak.srce.hr/90029

Publication date:

31.12.2011.

Visits: 3.122 *