Review article
https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2414
Imunološki aspekti i antamiloidne strategije za Alzheimerovu demenciju
Rajka M. Liščić
; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Abstract
Alzheimerova bolest (AB) najučestaliji je oblik demencije u starijih: najmanje dvije trećine sveukupnih slučajeva demencija upravo je AB. Prevalencija bolesti u svijetu procjenjuje se na 24 milijuna slučajeva, što je značajno financijsko opterećenje. Amiloidni beta (Aβ) plakovi (eng. amyloid plaques) i neurofibrilarni snopići (eng. neurofibrillary tangles) glavne su patološke karakteristike AB-a, jer uključuju i upalu, neuronalnu leziju te gubitak odnosno disfunkciju aksona i sinapsa. Amiloidni plakovi okružuju aktiviranu mikrogliju, citokine i komponente komplementa, što je pokazatelj upale, koja je važna karika u patofiziologiji AB-a. Prilikom dijagnosticiranja AB-a važnu ulogu imaju markeri likvora i in vivo detekcija amiloida u mozgu, koji pridonose optimalnoj procjeni patologije ove bolesti i njene diferencijalne dijagnoze. Za detekciju amiloida u mozgu koristi se Aβ u cerebrospinalnom likvoru, a za detekciju neurodegenerativnih promjena iznimno su važni total-tau (T-tau) i fosforilirani-tau (p-tau) markeri. Uvođenje antiamiloidne i ostalih terapija moglo bi imati značajne pozitivne kliničke učinke ako bi se s terapijom započelo rano i/ili u presimptomatskoj fazi bolesti, prije nego dođe do značajnog gubitka neurona. U ovom radu dan je kratak prikaz spomenutih tema, uz osvrt na aktualna i buduća istraživanja i kliničke studije primjenom monoklonalnih protutijela protiv amiloida kao mogućih uzročnika AB-a u početnoj i/ili ranoj fazi bolesti.
Keywords
Alzheimerova bolest; amiloid-beta (Aβ) plak; antiamiloidna terapija; mikroglija; upala
Hrčak ID:
111792
URI
Publication date:
6.12.2013.
Visits: 2.360 *