Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?

Skip to the main content

Croatian Political Science Review, Vol. 29 No. 1, 1992.

Original scientific paper

Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?

Mirjana Kasapović ; Faculty of Political Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Full text: croatian pdf 1.758 Kb

page 19-28

downloads: 2.086

APA 6th Edition

Kasapović, M. (1992). Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?. Politička misao, 29 (1), 19-28. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/index.php/113004

MLA 8th Edition

Kasapović, Mirjana. "Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?." Politička misao, vol. 29, no. 1, 1992, pp. 19-28. https://hrcak.srce.hr/index.php/113004. Accessed 18 Nov. 2024.

Chicago 17th Edition

Kasapović, Mirjana. "Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?." Politička misao 29, no. 1 (1992): 19-28. https://hrcak.srce.hr/index.php/113004

Harvard

Kasapović, M. (1992). 'Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?', Politička misao, 29(1), pp. 19-28. Available at: https://hrcak.srce.hr/index.php/113004 (Accessed 18 November 2024)

Vancouver

Kasapović M. Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?. Politička misao [Internet]. 1992 [cited 2024 November 18];29(1):19-28. Available from: https://hrcak.srce.hr/index.php/113004

IEEE

M. Kasapović, "Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?", Politička misao, vol.29, no. 1, pp. 19-28, 1992. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/index.php/113004. [Accessed: 18 November 2024]

Abstract

Temeljna je postavka ove rasprave da se u Hrvatskoj nakon prvih kompetitivnih izbora 1990. razvijao poseban tip države koji je objedinjavao elemente parlamentarne, predsjedničke i vladine države. Ona se zasniva na uvidu da su se pravno-politički uspostavila tri "težišta" i oblika očitovanja političke volje. Politička volja tako se izražavala u Saboru u obliku parlamentarnih zakona, u Predsjedniku Republike u obliku uredaba sa zakonskom snagom i u Vladi u obliku uredaba sa zakonskom snagom na temelju zakonskih ovlasti parlamenta. Društveni su život uređivala tri zakonodavca pomoću zakona i zakonskih mjera. Ako se takvo stanje može pripisati, prije svega, izvanrednim okolnostima u državi to će ublažavanje ili iščezavanje izvanrednih okolnosti ipak ostaviti otvorenim odnos između parlamentarizma i prezidencijalizma u Hrvatskoj.

Keywords

Hrčak ID:

113004

URI

https://hrcak.srce.hr/113004

Publication date:

2.3.1992.

Article data in other languages: english

Visits: 3.198 *