Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Parlamentarna, predsjednička ili vladina država?

Mirjana Kasapović ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.758 Kb

str. 19-28

preuzimanja: 2.103

citiraj


Sažetak

Temeljna je postavka ove rasprave da se u Hrvatskoj nakon prvih kompetitivnih izbora 1990. razvijao poseban tip države koji je objedinjavao elemente parlamentarne, predsjedničke i vladine države. Ona se zasniva na uvidu da su se pravno-politički uspostavila tri "težišta" i oblika očitovanja političke volje. Politička volja tako se izražavala u Saboru u obliku parlamentarnih zakona, u Predsjedniku Republike u obliku uredaba sa zakonskom snagom i u Vladi u obliku uredaba sa zakonskom snagom na temelju zakonskih ovlasti parlamenta. Društveni su život uređivala tri zakonodavca pomoću zakona i zakonskih mjera. Ako se takvo stanje može pripisati, prije svega, izvanrednim okolnostima u državi to će ublažavanje ili iščezavanje izvanrednih okolnosti ipak ostaviti otvorenim odnos između parlamentarizma i prezidencijalizma u Hrvatskoj.

Ključne riječi

Hrčak ID:

113004

URI

https://hrcak.srce.hr/113004

Datum izdavanja:

2.3.1992.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.240 *

accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.