Original scientific paper

IDEJA SUVERENOSTI U USTAVNOPRAVNOJ MISLI STJEPANA RADIĆA

Nado Grubić ; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska

Abstract

Ideja suvereniteta –u predradićevskom razdoblju je, uglavnom, varirana kao ideja: a) monarhijskog (Bodin, Hobbes) i b) narodnog (Locke, Rousseau) suvereniteta. Rousseauova koncepcija narodnog suvereniteta je -u francuskoj pravnoj i političkoj misli- dvojako interpretirana: u smislu: a) ideje tzv. pučkog ili podijeljenog suvereniteta (souverainetē populaire) i b) ideje nedjeljivog ili nacionalnog suvereniteta (souverainetē nationale). Radić se na tragu njegovih suvremenika, klasika francuske ustavnopravne znanosti: Andrē Esmeina i Carrē de Malberga –uprisutnjuje na poziciji koncepta tzv. nedjeljivog ili nacionalnog suvereniteta. Radićevi uvidi u narodnu suverenost („narodno vrhovničtvo”) generirano Rousseauovim teorijskim predloškom te (ponajviše) esmeinovskim interpretativnim ključem –osim „teorijske”, imali su i „ideologijsku” dimenziju: bili su, dakako, i u funkciji ideologijske potke događanju hrvatske nacionalne države. Radić se, u tom kontekstu, pokazuje kao, vrstan, zagovaratelj ideje nacionalnog suvereniteta. Radić je, osobitu, pozornost –kako je to razvidno iz njegovih teza- usredotočio na „ustavne posljedice” ideje narodnog, odnosno nacionalnog suvereniteta (sustav predstavničke vladavine, odgovornost, „narodnih predstavnika”, značajke izbornog sustava, zaštita manjina, sustav razmjernog zastupanja, biračko pravo žena).

Keywords

suverenost; ideja; ustavnopravna misao; Stjepan Radić

Hrčak ID:

124903

URI

https://hrcak.srce.hr/124903

Publication date:

18.7.2014.

Article data in other languages: english

Visits: 1.537 *