Original scientific paper
Karakteristike socioloških radova
Željka Šporer
; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Zagreb
Abstract
Znanstvena produkcija uvijek je odraz dominirajuće znanstvene klime i znanstvenih utjecaja koji vladaju određenom sredinom. Znanost ne djeluje neovisno i samostalno već je pod jačim ili slabijim utjecajem političkog sistema i općeg stupnja razvijenosti nekog društva. Elemenat političkog utjecaja snažniji je u totalitarnim sistemima pa je i njihov utjecaj na znanstvenu produkciju pogubniji za razvoj posebno društvenih znanosti.
Objavljeni znanstveni radovi u tri jugoslavenska sociološka časopisa predmet su strukturalne analize koju provodimo u ovom radu za razdoblje 1972-1987. g. Definirane su dvije grupe karakteristika koje određuju znanstvenu usmjerenost sociološkog rada. Prvo, to je tematska usmjerenost rada (opća sociologija, posebne sociologije ili interdisciplinarni rad) a drugo, tip sociološkog rada (teorijski, istraživački i metodološki rad). Osim usmjerenosti rada analiziraju se i kvalitativna obilježja različitih tipova socioloških radova. Ovi podaci ukazuju na stupanj razvijenost i smjer u kojem se sociologija u Jugoslaviji razvija pod utjecajem društveno-političke klime.
Analiza nekih socijalnih obilježja autora znanstvenih radova signalizira o utjecaju koji organizacija ima na znanstvenu produkciju, ali i o utjecaju različitih sredina u Jugoslaviji na znanstvenu produkciju.
Ovaj rad pokazuje da u strukturi socioloških radova nema promjena u vremenu. Postoji stalna apsolutna dominacija teorijskih radova i to jednog tipa teorijskog rada, što upućuje na visoku uniformnost ovakove teorijske produkcije, ali i na upitnu aplikabilnost tih radova za istraživanja. Istraživačkih radova ima znamo manje i nižeg su znanstveno spoznajnog dometa.
Možemo primijetiti da postoje ustvari dvije paralelne sociologije; teorijska i istraživačka, među kojima nema dodira i očekivanog nužnog prožimanja. Te dvije sociologije se visoko toleriraju (nema nikakvih polemika među njima o upitnosti jedne ili druge), i visoko se ignoriraju (ne upotrebljavaju međusobna dostignuća i rezultate).
Indikator relativno niskog stupnja znanstvene razvijenosti jugoslavenske sociologije je izostanak konzistentne preskripcije u opremanju zfianstvenih radova i mala prisutnost koautorskih radova.
Posljedice ovakovog razvoja i stanja za sociologiju kao znanost su pogubne. Ukoliko nema prožimanja teorije i empirije što je osnovni smisao svake znanosti pa i sociologije, onda nema uvjeta za daljnji znanstveni razvoj.
Keywords
Hrčak ID:
155243
URI
Publication date:
30.9.1990.
Visits: 1.410 *