Preliminary communication

https://doi.org/10.5673/sip.54.3.3

Sociološki aspekti proučavanja i revitalizacije graditeljskog nasleđa

Ana Pajvančić - Cizelj orcid.org/0000-0001-6242-9169 ; University of Novi Sad, Faculty of Philosophy, Department of Sociology, Serbia
Katarina Maksimov ; Institute for the Protection of Cultural Monuments of Novi Sad, Novi Sad, Serbia

Abstract

U radu se ističe značaj sociološke perspektive u proučavanju graditeljskog
nasleđa i mogućnosti koje proizilaze iz uključivanja ove teme u sociologiju. Izdvajamo
tri ključna istraživačka problema vrijedna sociološke analize 1) društvenu proizvodnju
graditeljskog nasleđa, 2) društvene funkcije nasleđa i 3) odnos između različitih
aktera unutar politika njegove zaštite i revitalizacije. Navedeni problemi situiraju se u
širi teorijski okvir na tragu ideja Henrija Lefebvrea (1990.) i Michela Bassanda (2001.)
te potkrepljuju odabranim rezultatima sociološke studije provedene u funkciji zaštite
Petrovaradinske tvrđave u Novom Sadu. Zaključeno je da se nasleđe Petrovaradinske
tvrđave proizvodi, reproducira i transformira kroz prakse niza različitih aktera ali one
nisu prepoznate u procesima planiranja. Ne postoji jasna strategija upravljanja tvrđavom
a njeni potencijali trenutačno nisu iskorišteni. Ukazano je na tenzije između
svakodnevne, upotrebne vrednosti tvrđave i novih, gospodarskih funkcija utemeljenih
na potrošnji. Ovi procesi sagledani su u kontekstu transformacije Novog Sada kao poluperiferijskog
grada koja se odvija i preko transformacije njegova prostora uključujući
i prostore graditeljskog nasleđa.

Keywords

graditeljsko nasleđe; sociološki aspekti; akteri; Petrovaradinska tvrđava

Hrčak ID:

171450

URI

https://hrcak.srce.hr/171450

Publication date:

27.12.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 2.811 *