Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.31784/zvr.6.1.21

KAPACITETI I TEHNOLOŠKA STRUKTURA HRVATSKOGA MORSKOG BRODARSTVA

Dušan Rudić ; Veleučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Barbara Rudić ; Veleučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska


Full text: croatian pdf 112 Kb

page 313-324

downloads: 877

cite

Download JATS file


Abstract

Aktualna pitanja hrvatskoga morskog brodarstva vezana su za postojeće kapacitete, vrstu brodova i stanje svjetskog pomorskog tržišta te nacionalnih potreba po pitanju putničkog linijskog brodarstva. U radu je prikazan pregled stanja brodova po brodarskim društvima te posebice tehnološka struktura hrvatskoga morskog brodarstva koja bitno određuje fleksibilnost i uspješnost poslovanja na tržištu. Prema Statističkom ljetopisu i analizama stanja kapaciteta putničkih brodova u linijskoj i obalnoj plovidbi može se konstatirati stagnacija kapaciteta putničkih brodova. No, zbog povećanja i modernizacije znatno je povećan broj ukupno prevezenih putnika, zbog povećanja kapaciteta i modernizacije nekih putničkih brodova. Broj brodova u teretnom brodarstvu u promatranom razdoblju, posljednjih deset godina, znatno je smanjen. U radu su analizirani tehnološka struktura i vrste brodova hrvatskoga morskog brodarstva. Kod analize mogućnosti razvoja morskog brodarstva poseban naglasak stavljen je na prijevoz putnika. Zaključeno je kako postoje realne mogućnosti razvoja po kapacitetima i vrstama brodova. Posebni naglasak stavljen je na razvoj putničkih brodova u funkciji povezivanja hrvatskih otoka i razvoja turizma. Naglašena je mogućnost razvoja suvremenih brodskih kapaciteta koji bi vodili računa o planiranom razvoju suvremenog terminala za ukapljeni plin te je još jednom naglašeno pitanje mogućnosti dugoročne suradnje hrvatskog brodarstva i hrvatske brodogradnje.

Keywords

morsko brodarstvo; kapaciteti; tehnološka struktura; putnički brodovi; nosivost broda

Hrčak ID:

199925

URI

https://hrcak.srce.hr/199925

Publication date:

3.5.2018.

Article data in other languages: english

Visits: 2.353 *




1. UVOD

Zbog značenja morskog brodarstva za razvoj i odvijanje međunarodne robne razmjene u svijetu, aktualna pitanja odvijanja morskog brodarstva i posebice hrvatskoga morskog brodarstva zaslužuju stalno praćenje te pozornost stručnjaka i znanstvenika iz tog područja. Aktualna pitanja i problemi morskog brodarstva proizlaze iz stalnog napretka tehnologija prijevoza te kretanja na tržištu pomorskog prijevoza. Stalni porast međunarodne robne razmjene traži određene kapacitete koji prate ponudu i potražnju roba na tržištu. Kapaciteti hrvatskoga morskog brodarstva zaslužuju posebnu pozornost i zbog stagnacije kapaciteta te prilagođavanja isključivo tržišnim uvjetima. U ovom radu potrebno je analizirati ukupne kapacitete hrvatskoga morskog brodarstva te stanje pojedinih hrvatskih brodarskih društava. Tehnološka struktura hrvatskog brodarstva bitno utječe na uspješnost poslovanja brodara i prilagođavanje tržištu pomorskog prijevoza. Mogućnost razvoja hrvatskoga morskog brodarstva, planovi razvoja te osiguranje sredstava za gradnju novih brodova zaslužuju daljnju pozornost. Pitanje stanja i razvoja linijskog putničkog prijevoza zaslužuje posebne analize i definiranje kapaciteta.

2. AKTUALNA PITANJA HRVATSKOGA MORSKOG BRODARSTVA

Pod utjecajem znanstveno-tehnološke revolucije svjetsko gospodarstvo posljednjih desetljeća doživljava snažne tehničke, tehnološke i organizacijske promjene. Novi oblici proizvodnje koji podrazumijevaju specijalizaciju, automatizaciju te informacijske tehnologije bitno su obilježili gospodarske tokove u cijelom svijetu.

Suvremeni procesi proizvodnje i potražnje podrazumijevaju suvremene prometne tehnologije i specijalizaciju koje postaju glavni integrirajući faktori. Naime, danas u svijetu nije problem imati bogate resurse i visoke tehnologije proizvodnje, ako se ima razvijeni pomorski i kopneni promet koji integriraju mjesta proizvodnje i potrošnje.

Suvremeni sustavi proizvodnje u svijetu imaju posebnu ulogu, jer povezati proizvodnju i potrošnju na udaljenim mjestima diljem svijeta znači koristiti komparativne prednosti tržišta i omogućiti globalni razvoj svjetskog tržišta i pojedinih zemalja.

Pomorske zemlje, među koje ide i Republika Hrvatska, imaju posebnu ulogu po pitanju razvoja svjetske međunarodne razmjene i trgovine. Pomorske zemlje osim sudjelovanja u razmjeni imaju svojim lukama i prometnim sustavom ulogu regulatora i ubrzanja međunarodnih robnih tokova.

Brojne svjetske luke doživljavaju sve veći porast kontejnerskog i Ro-Ro prometa. Osim toga razvijaju se moderni i sve veći terminali za rasute i tekuće terete. Terminali za specijalne terete privlače posebnu pozornost.

Zbog pravilnog razumijevanja trendova razvoja suvremenih tehnologija prijevoza u morskom brodarstvu potrebno je pratiti stanje i razvoj trgovačke mornarice najznačajnijih pomorskih zemalja. Kod analize stanja i pravaca razvoja treba imati na umu veličinu i vrste brodova te stanje i planove razvoja modernih lučkih i kopnenih terminala.

Imajući na umu glavna aktualna pitanja i probleme razvoja morskog brodarstva u svijetu, moguće je sagledati i definirati aktualna pitanja morskog brodarstva u Republici Hrvatskoj, zemlji koja ima svoj važan pomorski položaj u svijetu.

Analizirajući aktualna pitanja razvoja morskog brodarstva u svijetu mora se voditi računa o glavnim elementima na kojima počiva suvremeno morsko brodarstvo i pojedine vrste plovidbe. Ne ulazeći u točne definicije pojedinih vrsta brodarstva, možemo reći da linijsko brodarstvo u novije vrijeme počiva na nekim elementima kao što su:

  • specijalni linijski brodovi (kontejnerski i Ro-Ro)

  • specijalni lučki i kopneni terminali

  • specijalizirana oprema na terminalima

  • stanje sustava kontejnera po broju i vrstama

  • standardizacija prijevoznih sredstava i opreme.

Suvremeno slobodno i tankersko brodarstvo počivaju na:

  • velikim kapacitetima i specijalizaciji brodova za pojedine vrste tereta

  • specijalizaciji lučkih terminala

  • velikim prekrcajnim kapacitetima za pojedine vrste tereta.

Svi nabrojeni osnovni elementi podrazumijevaju visoku razinu standardizacije koja osigurava brzinu, sigurnost, racionalnost prijevoza te velike prijevozne i prekrcajne kapacitete.

3. KAPACITETI HRVATSKOGA MORSKOG BRODARSTVA

Zbog aktualnosti značenja morskog brodarstva za svaku pomorsku zemlju potrebno je voditi računa o definiciji i sadržaju morskog brodarstva.

Prema leksikografskom definiranju, pojam morsko brodarstvo je gospodarska djelatnost prijevoza robe i putnika brodovima morem. Pridjevi morski i morsko često se u literaturi i govoru zamjenjuju s pridjevima pomorski, pomorsko, pomorska, što, u pravilu, nije pogrešno (Zelenika, 2001:42) . Polazeći od navedene definicije, hrvatsko morsko brodarstvo može se definirati kao gospodarska djelatnost pomorskog prijevoza robe i putnika brodovima hrvatskih morskih brodara.

Imajući na umu sve navedeno, podsustav morskog brodarstva mora se izučavati ne samo s obzirom na vrstu brodova i prisutan trend „specijalizacije“, već i s obzirom na način iskorištavanja brodova, zemljopisni prostor na kojem brodovi plove i obavljaju plovidbenu djelatnost (Dundović, 2003:71) .

Postoje velike razlike u organizaciji i tehnologiji prijevoza, pa je zbog toga potrebno odvojeno razmatranje brodara i trgovačkih društava za prijevoz putnika od brodara koji isključivo prevoze teret.

Prije nego se analiziraju postojeći kapaciteti hrvatskoga morskog brodarstva potrebno je prikazati rast međunarodne pomorske trgovine u određenim godinama.

Tablica 1. Rast međunarodne pomorske trgovine u izabranim godinama (u milijunima tona)
GodinaNafta i plinGlavni rasuti teretiOstali suhi teretiUkupno (svi tereti)
19701 4404487172 605
19801 8716081 2253 704
19901 7559881 2654 008
20002 1631 2952 5265 984
20052 4221 7092 9787 109
20062 6981 8143 1887 700
20072 7471 9533 3348 034
20082 7422 0653 4228 229
20092 6422 0853 1317 858
20102 7722 3353 3028 409
20112 7942 4863 5058 785
20122 8412 7423 6149 197
20132 8292 9233 7629 514
20142 8252 9854 0339 843
20152 9323 1213 97110 023
20163 0553 1724 05910 287

Stalni rast međunarodne pomorske trgovine koji je prikazan u tablici 1 povlači za sobom i stalni rast ukupnih brodskih kapaciteta te tehnološke strukture pomorskih brodova. Sve navedeno govori o velikom značenju pomorske trgovine za ukupnu međunarodnu razmjenu roba u svijetu.

Zbog odgovora na rast i iznos pomorske trgovine u radu se daje i stanje svjetske trgovačke flote po vrstama brodova u 2016. i 2017. godini kao što je to prikazano u tablici 2.

Tablica 2. Svjetska pomorska flota po glavnim vrstama brodova, 2016. i 2017. godine (u tisućama tona nosivosti)
Vrsta brodova2016.2017.
Tankeri505 736534 855
Brodovi za rasute terete779 289765 581
Brodovi za generalne terete74 99274 823
Kontejnerski brodovi244 339245 609
Ostali brodovi200 923209 984
UKUPNO1 805 2791 861 852

Pokazatelji svjetske pomorske flote u tablici 2. predstavljaju odgovor na ponudu i potražnju roba na svjetskom pomorskom tržištu. Sve to bitno utječe na kretanje vozarina na svjetskom pomorskom tržištu, te se odražava na stanje brodograđevne industrije u svijetu.

Govoreći o specifičnostima hrvatskoga morskog brodarstva u odnosu na svjetsko morsko brodarstvo spomenimo da su one posljednjih desetljeća proizlazile iz tradicije, oblika vlasništva, tretmana pomorske orijentacije te postojećih subvencija koje su pratile hrvatsko brodarstvo prije dvadeset i trideset godina.

Danas hrvatsko morsko brodarstvo počiva na isključivo tržišnim osnovama, brodarska poduzeća imaju svoje vlasnike i dijele sudbinu ostalih brodarskih kompanija i uvjete poslovanja na svjetskom tržištu. Proces pretvorbe i privatizacije poduzeća hrvatskoga morskog brodarstva te ostali faktori koji utječu na stanje brodara a vezani su za situaciju na svjetskom pomorskom tržištu doveli su do smanjenja kapaciteta te izmjene tehnološke strukture izražene vrstom brodova.

Ukupno hrvatsko morsko brodarstvo može se podijeliti na različite vrste plovidbe na temelju određenih kriterija koji određuju osnovnu strukturu brodarstva u svijetu.

U gospodarskom i organizacijskom smislu osnovna podjela brodarstva vrši se s obzirom na različitost formiranja cijene prijevoza, različitost djelovanja tržišta te različitost organizacije poslovanja i prijevoza tereta i putnika. Temeljem navedenih kriterija brodarstvo se dijeli na hrvatsko linijsko brodarstvo, slobodno brodarstvo, tankersko brodarstvo i putničko brodarstvo.

Zbog preglednosti i pojašnjenja kapaciteti hrvatskoga morskog brodarstva daju se u tablici 3.

Tablica 3 Zbirni prikaz kapaciteta hrvatskog brodarstva (članica Hrvatske udruge brodara „Mare nostrum“ Zagreb, na dan 31. 12. 2017.
Naziv brodaraBroj brodovaBruto tonažaUkupna nosivostBroj vozilaBroj putnika
TANKERSKA PLOVIDBA18658.0701.144.337
ATLANTSKA PLOVIDBA13446.065784.686
ULJANIK PLOVIDBA8243.480419.374
JADROPLOV6168.402292.933
JADROLINIJA50114.0253.82427.799
BRODOSPAS 1611.46411.312116
JADRANSKI POMORSKI SERVIS165.3273.178
RAPSKA PLOVIDBA52.1281661.092
BRODOSPLIT PLOVIDBA11.21223212
UKUPNO NA DAN 31.12.2017.1331.650.1732.656.0523.99029.019

Kao što je vidljivo iz tablice 3, ukupni kapaciteti hrvatskog morskog brodarstva članica „Mare nostum“, Zagreb 31. 12. 2017. godine, iznosili su 133 broda i 2,7 milijuna DWT-a 4 , dok su ukupni kapaciteti godinu dana prije na dan 31. 12. 2016. iznosili 138 brodova i 2,8 milijuna DWT-a. U tablici su prikazani svi brodovi brodara pod hrvatskom i pod stranom zastavom. Udruga hrvatskih brodara „Mare nostrum“ Zagreb okuplja sve veće i značajnije hrvatske brodare te prati stanje kapaciteta i poslovanje brodara.

Analizirajući stanje ukupnih kapaciteta hrvatskoga morskog brodarstva članica udruge „Mare nostrum“ posljednjih dvadeset pet godina može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do značajnog pada ukupnih kapaciteta za prijevoz tereta te da su i nestala neka brodarska poduzeća.

Mali hrvatski brodari i brodovi za prijevoz putnika, turista i tereta uredno su registrirani i upisani u upisnike brodova, neki od njih udruženi su u Udrugu malih brodara. Ti brodovi predstavljaju posebnu problematiku koja se prati odvojeno od velikih brodara te zahtijevaju posebno istraživanje i analizu.

Osim praćenja stanja kapaciteta hrvatskoga morskog brodarstva u sklopu Hrvatske udruge brodara, kao što je to prikazano u tablici 3, potrebno je istaknuti da i Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske vodi statističke podatke hrvatskih brodara po određenoj metodologiji, koji se prezentiraju u Statističkom ljetopisu Republike Hrvatske, kao što je to navedeno u tablici 4.

Tablica 4. Plovni park (kapaciteti brodova hrvatskoga morskog brodarstva) u pomorskome i obalnom prijevozu od 2006. do 2015. godine
Putnički brodoviTeretni brodovi
godinabroj brodovaputnička mjestakwbroj brodovaGT1, 000DWT, 000kw, 000
2006.8631 116208 299691 4252 398447
2007.9134 730223 878671 5022 564448
2008.8834 025225 324681 5862 740466
2009.8834 261218 437641 5612 707449
2010.8533 568211 065681 6312 845458
2011.8032 498201 297671 6562 862491
2012.9132 685200 539641 6122 791482
2013.8532 416198 477461 2252 143371
2014.8433 830198 076451 2122 078365
2015.8433 303195 994431 2861 669386

Analizirajući broj i kapacitete putničkih brodova, uključujući i trajekte, može se zaključiti da se nije značajnije mijenjao broj putničkih brodova u razdoblju od 2006. do 2015. godine. No, povećan je ukupni broj putničkih mjesta koji je 2006. godine iznosio 31.116, dok je 2015. godine iznosio 33.303 putničkih mjesta. To znači da su neki brodovi manjeg kapaciteta u međuvremenu rashodovani, a nabavljeni su brodovi većeg kapaciteta po putničkim mjestima. Analizirajući ukupne kapacitete teretnih brodova po broju teretnih brodova i ukupnom DWT-u može se zaključiti znatan pad broja brodova i ukupnog DWT-a. Tako je prema tablici 4 broj brodova 2006. godine iznosio 69 brodova i 2.398.000 DWT-a, a 2015. godine 43 broda i 1.669.000 DWT-a.

4. TEHNOLOŠKA STRUKTURA I ZAHTJEVI POMORSKOG TRŽIŠTA

Tehnološka struktura i vrsta brodova imaju veliko značenje za prilagođavanje i uspješnost poslovanja hrvatskih teretnih brodara na svjetskom pomorskom tržištu. Tehnološka struktura hrvatskoga morskog brodarstva, pored ukupnih kapaciteta, predstavlja značajno pitanje aktualnog razvojnog trenutka morskog brodarstva neke zemlje. Isto tako prosječna starost flote bitno se odražava na konkurentnost i uspješnost poslovanja na svjetskom pomorskom tržištu (Rudić, 1998:15) . Organizacija i uspješnost poslovanja putničkih brodara u međunarodnoj i obalnoj plovidbi Republike Hrvatske predstavlja rastući trend posljednjih godina.

Organizacija pomorskog prijevoza putnika i robe stalno se unaprjeđuje i zahtijeva nove brodove i nove oblike prijevoza sukladno najnovijim dostignućima na pomorskom tržištu. Značenje pomorskog putničkog prijevoza za svaku pomorsku zemlju ima svoje specifičnosti sukladno razvedenosti obale i turizma te razvijenosti trgovačke mornarice u međunarodnoj plovidbi.

U tablici 5 prikazan je prijevoz putnika i robe hrvatskih morskih brodara u pomorskome i obalnom prijevozu.

Tablica 5. Prijevoz putnika i robe hrvatskih morskih brodara u pomorskome i obalnom prijevozu
Prevezeni putnici, 000Putničke milje, mil.Prevezena roba, 000 tTonske milj2, mil.
ukupnou međunarodnom prijevozuukupnou međunarodnom prijevozu
2006.12 07924531 42330 15073 97173 843
2007.12 72326532 42031 12074 23074 074
2008.12 86126530 76829 59277 19977 065
2009.12 55026331 37130 57874 16074 044
2010.12 50626631 94831 15187 87887 765
2011.12 92631530 34829 57183 92983 812
2012.12 47432525 63624 86067 86167 741
2013.12 77033124 74424 02168 72768 613
2014.13 02933520 33519 62958 15858 048
2015.13 08233721 37620 63565 99565 878

Analizom tablice 5 zaključuje se da ukupno prevezeni putnici u razdoblju od 2006. do 2015. godine ne pokazuju značajnije promjene te iznose između 12 i 13 milijuna putnika ukupno po godini. Što se tiče prijevoza robe u razdoblju od 2006. do 2015. godine evidentan je znatan pad izražen u težinskim tonama. Tako je 2006. godine bilo prevezeno ukupno 31.423.000 tona robe, dok je 2015. godine prevezeno ukupno 21.376.000 tona. Sve je to posljedica već prije rečenog smanjenja broja brodova i ukupne nosivosti.

Promatrajući prijevoz putnika i robe u hrvatskom morskom brodarstvu može se zaključiti da se posljednjih 10 godina pomiče težište prijevoza prema putničkom linijskome prometu, što treba imati na umu kod definiranja i analize pomorske politike u budućnosti. U hrvatskom brodarstvu prevladava putnički linijski promet koji objedinjuje putničke brodove, katamarane, trajekte i izletničke brodove. Osim Jadrolinije Rijeka koja predstavlja najznačajnijega putničkoga linijskog brodara u pomorskoj i obalnoj plovidbi, posljednjih godina pojavljuju se i neki drugi putnički brodari koji traže svoje mjesto na području prijevoza putnika i turista.

5. MOGUĆNOSTI RAZVOJA HRVATSKOGA MORSKOG BRODARSTVA

Imajući na umu razvoj hrvatskoga morskog brodarstva posljednjih pedeset godina te pretvorbu i privatizaciju posljednjih 25 godina može se zaključiti kako su se razvijali broj brodova i ukupni kapaciteti. Posljednjih desetljeća tijekom pretvorbe i privatizacije te prilagođavanja svjetskom i nacionalnom tržištu brodari su stekli znanja i iskustvo o tome kako formirati optimalne kapacitete.

Što se tiče slobodnog brodarstva, brodari žele održati neovisan položaj na tržištu rasutih tereta te mogućnost povećanja kapaciteta sukladno kretanjima vozarina na svjetskom tržištu. Uz te osnovne trendove, hrvatski brodari moraju voditi računa o sigurnosti i zaštiti pomorskog okoliša.

Brodovi i društva za prijevoz nafte planiraju nakon privatizacije dugoročni razvoj, stabilnost, kvalitetu, povezivanje s poslovnim partnerima, uspješno poslovanje i dugoročne investicije u brodove i zaštitu okoliša sukladno najnovijim kretanjima na tržištu morskog brodarstva.

Imajući na umu stalni razvoj i modernizaciju flote u funkciji hrvatskog gospodarstva potrebno je razmišljati o planovima razvoja oko LNG terminala na Krku koji uključuje izgradnju kapaciteta kao što su tankeri i tankeri za plin te ostali prateći plovni objekti u funkciji rada terminala. Ako se ima u vidu i hrvatska brodogradnja koja može graditi brodove najsloženijih tehnologija, takva razmišljanja zaslužuju posebnu pozornost i suradnju između hrvatskih brodara i hrvatske brodogradnje.

Razvoj putničkog brodarstva u Republici Hrvatskoj bitno počiva na razvoju i poslovanju javnog poduzeća Jadrolinija Rijeka kao glavnog društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, sve to temeljem Zakona o Jadroliniji Rijeka („Narodne novine“ br. 11/96).

Sukladno Zakonu o Jadroliniji Rijeka, prema članku 3., stavak 1. „Osnovna zadaća Društva je osigurati trajno i nesmetano obavljanje linijskog (redovnog) pomorskog prijevoza putnika i tereta u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskom vodama te provedba politike razvoja linijskog pomorskog prijevoza, kojeg kao dio strategije i politike gospodarskog razvoja Republike Hrvatske utvrđuje Sabor Republike Hrvatske“.

Osim Jadrolinije Rijeka, vrlo značajnu ulogu u linijskom pomorskom prometu Republike Hrvatske ima Agencija za obalni linijski pomorski promet (AOLPP) 5 . Agencija za obalni linijski pomorski promet je samostalna pravna osoba, osnovana 1. listopada 2006. godine temeljem Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu koji je Sabor Republike Hrvatske donio 10. ožujka 2006. godine.

Prijevoz putnika i tereta u putničkom linijskom brodarstvu zahtijeva poseban status u svim operativnim i strateškim dokumentima koji reguliraju tu problematiku. U Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030.) 6 , osim analize postojećeg stanja, daju se određene mjere i ciljevi koji bi trebali dovesti do više razine pomorskog prijevoza u Republici Hrvatskoj. Posebne mjere odnose se na poboljšanje dostupnosti otoka i razvoj luka te na stratešku i pomorsku definiciju (Mjera 6. str. 225 i Mjera 18. str. 228.)***. Osim mjera Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030.) donosi i popis ciljeva u pomorskom prometu, posebice onih koji se odnose na linijski pomorski prijevoz putnika i tereta te na raspodjelu putnika, utjecaj na okoliš i razvoj luka. Za ostvarenje ciljeva Strategije razvoja veliku odgovornost imaju sva tijela gospodarskog i društvenog života Republike Hrvatske.

Što se tiče razvoja ostalih brodova za tegljenje i obavljanje ostalih uslužnih i lučkih djelatnosti, razvoj kapaciteta razvijat će se kao sastavni dio područja pomorskog i lučkog prometa.

6. ZAKLJUČAK

Analizirajući sve istraženo i analizirano u ovome radu može se zaključiti da aktualna pitanja hrvatskoga morskog brodarstva zaslužuju stalne analize i praćenje novih tehnologija na tom području gospodarstva. Sustavno praćenje i stvaranje okvira za razvoj suvremenih tehnologija na području pomorstva i morskog brodarstva zaslužuju veliku pozornost svake pomorske zemlje. Sustavni pristup podrazumijeva posebice praćenje putničkog linijskog prometa te posebice prometa u obalnoj plovidbi kao i morskih luka otvorenih za međunarodni promet, a i onih s posebnom namjenom. Isto tako, može se zaključiti da postoji stalan rast svjetske pomorske trgovine u posljednjih deset godina, u tom razdoblju postoji stalan rast svih strateških roba na svjetskom pomorskom tržištu kao što su nafta i plin, glavni rasuti tereti te ostali suhi tereti i kontejneri. Kao što je vidljivo iz podataka u radu, svjetska pomorska trgovina ukupno posljednjih deset godina iznosi oko 10 milijardi tona. Rast svjetske pomorske trgovine povlači za sobom i povećane kapacitete pomorske trgovačke flote. Tako su 2016. godine ukupni brodski kapaciteti u svijetu iznosili 1.805.279.000 tona ukupne nosivosti, te 2017. godine 1.861.852.000 tona ukupne nosivosti. Hrvatsko morsko brodarstvo formira svoj broj brodova i kapacitete za prijevoz tereta sukladno mogućnostima i kretanju vozarina na svjetskom pomorskom tržištu.

Za prijevoz putnika u pomorskom i obalnom prijevozu u Republici Hrvatskoj broj putničkih brodova je uglavnom isti posljednjih desetak godina, međutim, zbog povlačenja starih brodova u vozni park ulaze novi veći brodovi, pa se ukupni kapaciteti za putnike posljednjih godina povećavaju. Tako se može naglasiti da je plovni park hrvatskoga morskog putničkog brodarstva 2015. godine iznosio 84 broda i 33.303 putničkih mjesta.

Što se tiče prijevoza putnika i robe u pomorskom i putničkom obalnom prijevozu, broj prevezenih putnika stalno raste, te je 2010. godine prevezeno 12.506.000 putnika, a 2015. godine ukupno 13.082.000 putnika.

Analizom se zaključuje da su teretni brodovi hrvatskoga morskog brodarstva prevezli 2010. godine 31.948.000 tona tereta, a 2015. godine 21.376.000 tona tereta, što znači da je znatno pao ukupni prijevoz tereta za više od trideset posto.

Kada su u pitanju mogućnosti razvoja kapaciteta hrvatskoga morskog brodarstva, posebno su naglašene mogućnosti razvoja teretnog brodarstva koje je vezano pretežito za međunarodni prijevoz tereta te mogućnost razvoja kapaciteta za prijevoz specijalnog tereta u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva.

Razvoj putničkoga brodarstva u Republici Hrvatskoj bitno počiva na razvoju i poslovanju javnog poduzeća Jadrolinija Rijeka kao glavnog društva za linijski prijevoz putnika i tereta. Pored Jadrolinije u radu je naglašeno i značenje Agencije za obalni linijski pomorski promet kao samostalne pravne osobe. Dugoročni razvoj putničkog linijskog brodarstva u Republici Hrvatskoj definiran je u strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030. godine) .

Notes

4 DWT je ukupna nosivost broda u težinskim tonama

5 Agencija za obalni linijski pomorski promet koja regulira prijevoz putnika u linijskom obalnom prometu

6 Strategija prometnog razvoja RH (2017. - 2030.) , Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2017. godina

References

1 

Dundović Č.Pomorski sustav i pomorska politikaRijekaPomorski fakultet u Rijeci, Glosa d. o. o., 2003.

2 

Dundović Č.; Rudić D., authors. 2005.Morske luke i morsko brodarstvo Primorsko-goranske županije - Postojeće stanje i razvojne koncepcije. Naše more. 52(3-4)

3 

Hlača B.Lučka logistikaRijekaPomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016.

4 

Rudić D., author. Hrvatsko morsko brodarstvo. Rijeka: Pomorski zbornik. 1/1998:

5 

Zelenika R.Prometni sustaviRijeka Ekonomski fakultet u Rijeci, 2001.

6 

Review of Maritime TransportUNCTAD/RMT /2017.United Nations Publication, 2017.

7 

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2016. uriwww.dzs.hr9.2.2018.

8 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske . 2017.-2030.Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske.

9 

Agencija za obalni linijski pomorski promet (AOLPP). uriwww.agencija-zolpp.hr12.2.2018.

10 

"Mare nostrum". Statistički podaci Hrvatske udruge brodara „Mare nostrum“, Zagreburiwww.csamarenostrum.hr7.2.2018.


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.