Uvod
Uredbom EU br. 2017/1938, koja se odnosi na sigurnost opskrbe plinom, operatorima u susjednim državama, članicama EU propisuje se obveza prilagodbe transportnih sustava u svrhu omogućavanja dvosmjernog protoka plina i osiguranja kontinuiranog kapaciteta na interkonekcijama između država članica Europske unije. Transportni sustav Hrvatske ima dvije interkonekcije na koje se primjenjuju odredbe ove Uredbe: Interkonekcija sa Slovenijom na plinovodu Rogatec - Zabok, maksimalnog radnog tlaka 50 bar; Interkonekcija s Mađarskom na plinovodu Dravaszerdahely - Donji Miholjac, maksimalnog radnog tlaka 75 bar. Stari 50-barski transportni sustav koji je izgrađen u razdoblju od 1960. do 2000. imao je za svrhu prihvat plina proizvedenog na domaćim kopnenih poljima, uvoz preko Slovenije, predaju, odnosno prihvat plina na podzemnom skladištu Okoli i isporuku tog energenta kupcima. Novi 75-barski sustav građen od 2001. do 2013. imao je svrhu prihvata plina iz proizvodnih polja u podmorju sjevernog Jadrana, dodatnih količina plina iz uvoza preko Mađarske i isporuku plina kupcima na izlazima iz 75-barskog sustava. Dva sustava povezana su preko šest plinskih čvorova i to na način da se iz 75-barskog sustava dozira višak plina u 50-barski sustav, pri čemu trenutno ne postoji mogućnost komprimiranja viška plina iz 50 u 75-barski sustav. Interkonekcija Dravaszerdahely izgrađena je s ciljem diversifikacije dobave, odnosno da se omogući uvoz dodatnih količina plina u Hrvatsku, budući da kapacitet interkonekcije Rogatec i domaći proizvodni kapaciteti nisu jamčili dostatnu sigurnost opskrbe. Plinovod Dravaszerdahely - Donji Miholjac, kao i pripadajući dijelovi sustava na hrvatskoj i mađarskoj strani, izgrađeni su s mogućnošću dvosmjernog protoka. No, s obzirom na trenutne tlačne uvjete u hrvatskom transportnom sustavu (koji radi na nižem tlaku od mađarskog), nije moguće osigurati stalni dvosmjerni protok. U ovome trenutku ne postoji mogućnost komprimiranja plina na transportnom sustavu te ostvarenje stalnog kapaciteta u smjeru Mađarske još uvijek nije moguće. To su ujedno bili razlozi zbog kojih je Plinacro d.o.o u Desetogodišnjem planu razvoja transportnog sustava (odobrenom od Hrvatske energetske regulatorne agencije - HERA-e) uvrstio izgradnju kompresorske stanice na području središnje Hrvatske. Kompresorska stanica KS1 omogućit će komprimiranje plina u 75-barskom sustavu iz smjera plinskih polja sjevernog Jadrana (ulazna mjerna stanica Pula) te novih količina s budućeg LNG terminala na otoku Krku, kao i mogućnost komprimiranja eventualnih viškova plina iz 50-barskog sustava. Na taj način osigurat će se stalni kapacitet, odnosno protok u smjeru Mađarske.
