Preliminary communication
https://doi.org/10.31664/zu.2020.106.09
Problematika demokratizacije kustoske moći u online kolekciji Kraljevskog muzeja središnje Afrike
Hannah Kiefer
; independent researcher, Richmond, USA
Abstract
Ovaj rad propituje i kritizira vizualne efekte primjene revijalnoga muzejskog postava [panoply display], bez ikakvih kontekstualnih informacija, u dva povezana slučaja. Prva je kolonijalna izložba na belgijskoj Svjetskoj izložbi 1897. godine, na kojoj je tisuće predmeta iz belgijskog Konga bilo izloženo u skupinama formiranima po estetskom načelu, bez pripadajućih legendi, često ambijentalno popraćenima skulpturama i muralima suvremene belgijske izrade. Drugi slučaj ovakvog načina izlaganja koji se razmatra u članku značajka je jedne internetske stranice na kojoj korisnici sami biraju digitalne prikaze različitih predmeta iz muzejske zbirke poput afričkih ritualnih predmeta, oruđa i primjeraka životinja te belgijskih kolonijalnih medalja, sporazuma, pušaka, odjevnih predmeta, pa čak i okova. Pod krilaticom „Napravite vlastiti muzej Afrike”, ovaj je alat osmišljen povodom ponovnog otvaranja Kraljevskog muzeja središnje Afrike (Royal Museum for Central Africa), belgijskoga kolonijalnog muzeja koji je izrastao iz izložbe 1897. godine. Zaključna je teza članka da primjenom revijalnog načina izlaganja [panoply display], čak i u digitalnom obliku, ovaj alat, koji je sličan aplikacijama poput Pinteresta ili Instagrama, slučajno grupira izloške na način koji sugerira nekritički stav o belgijskom kolonijalizmu, slično izložbi 1897. godine koja ga je veličala. Fokus je stavljen na uključivanje modela tamnopute ruke od smole koja, fotografirana za ovaj alat na bijeloj pozadini, izgleda kao da je odsječena. Ovaj izložak, grupiran s ostalim eksponatima u internetskom sučelju, podsjeća na užasnu praksu odsijecanja i skupljanja ruku domorodačkih naroda središnje Afrike koju su pokrenuli belgijski kolonizatori.
Kao dodatna argumentacija u ovom se članku upotrebljava i metodologija usporedne vizualne analize koja se primjenjuje na fotografije izložbe iz 1897. godine i na snimke zaslona suvremenoga internetskog alata. Drveni sarkofag naroda Ntomba s područja današnje Demokratske Republike Kongo pojavljuje se na fotografijama kolonijalne izložbe, kao i u digitalnom alatu te služi kao poveznica između ova dva trenutka muzejskog postava. Analiza ovih dvaju izložbenih rješenja dotiče se povijesti belgijskog kolonijalizma, formiranja kolekcije Kraljevskog muzeja središnje Afrike i nedavnih napora Muzeja da osuvremeni svoj imidž i poruku. U razmatranju različitih elemenata i vizualnih efekata alata My Africa Museum, članak postulira da je teško postići ravnotežu u posredovanju između doprinosa stručnjaka i uključenosti zajednice u muzej, posebno kada je zbirka muzeja izravni rezultat kolonijalnog imperijalizma i nasilja.
U zaključku članak razmatra obnovljeni ikonoklazam koji je u Belgiji usmjeren protiv simbola i prikaza kralja Leopolda II. Dok se zemlja bori sa svojom prošlošću, a Kraljevski muzej središnje Afrike pokušava se osuvremeniti, posebna pažnja koja se inače poklanja prikazima i spomenicima mora se primijeniti i na digitalne oblike izlaganja kako bi se izbjeglo ponavljanje zastarjelih i imperijalističkih epistemologija.
Keywords
digitalno kuriranje; Belgijski Kongo; Svjetska izložba 1897.; društveni angažman; revijalni postav (panoply display); kolonijalna etnografija
Hrčak ID:
246893
URI
Publication date:
1.7.2020.
Visits: 1.644 *