Review article

https://doi.org/10.46419/vs.54.4.9

Hitna neonatologija mačića

Klara Klašterka ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Nino Maćešić ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Tugomir Karadjole ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Juraj Šavorić ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Goran Bačić ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Silvijo Vince ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Martina Lojkić ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Ivan Folnožić ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Branimira Špoljarić ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Marko Samardžija ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Nikica Prvanović Babić ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Iva Getz ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Juraj Grizelj ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia
Ivan Butković orcid.org/0000-0003-0615-6500 ; Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia

Abstract

U životu mladunčadi mačića neonatalno razdoblje predstavlja prva dva do tri tjedna života. U tom razdoblju novorođenčad je u potpunosti ovisna o majci. Mladučad reagira samo na bol, dodir i miris, a razvijene su im samo motoričke funkcije. Smrtnost mačića u dobi od jednog do sedam dana je do 85 %, što je vrlo visok postotak uginuća. Glavni uzrok neonatalnog mortaliteta je hipoksija, gotovo uvijek praćena s hipotermijom, hipoglikemijom i dehidracijom. Ova četiri hitna stanja najčešće se pojavljuju odjednom i potrebno ih je rješavati pravilnim redoslijedom da ne bi prouzročili veću smrtnost. Za liječenje i dijagnosticiranje ova četiri hitna stanja potrebno je razumjeti fiziologiju novorođenčadi. Novorođenčad prespava 80 % tijekom dana, a jesti trebaju svaka dva do četiri sata. Centar za termoregulaciju nije potpuno razvijen do dobi od šest tjedana. Tjelesna temperatura novorođenčadi ovisi o temperaturi okoliša, imaju mali postotak masnog tkiva i stoga su skloni razvoju hipotermije, koju uvijek treba riješavati zbog začaranog kruga koji se može razviti ako se hrani hipotermično novorođenče prije hipoglikemije. Jetra nije potpuno razvijena do dobi od osam tjedana pa stoga procesi glukoneogeneze i glikogenolize nisu aktivni, a razina glukoze ovisi samo o gutanju, odnosno o hranjenju. Zbog nedostatno razvijenih bubrega i nemogućnosti koncentriranja urina, povećane propusnosti kože i smanjene mogućnosti autoregulacije protoka krvi kroz bubrege neonatalni su bolesnici skloni i razvoju dehidracije. Nerazvijena jetra i bubrezi tako utječu i na lijekove koji se mogu koristiti. Klinički znaci bolesnog mačića su: neprestalni plač, anemična ili cijanotična sluznica, proljev i slabost, nedobivanje na tjelesnoj težini, mršavljenje i bradikardija. Za svakog bolesnog neonatalnog pacijenta potrebno je napraviti kompletan pregled uz vađenje krvi i određivanje hematoloških i biokemijskih parametara. Tumačenje krvnih parametara je drugačije nego u odraslih jedinki i potrebno ga je u skladu s time tumačiti. U slučaju zastoja ili perzistentne bradikardije potrebno je napraviti ABCD protokol.

Keywords

neonatologija; mačić; hipoksija; hipoglikemija; hipotermija; dehidracija

Hrčak ID:

285884

URI

https://hrcak.srce.hr/285884

Publication date:

15.12.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 1.240 *