Pregledni rad

https://doi.org/10.46419/vs.54.4.9

Hitna neonatologija mačića

Klara Klašterka ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Nino Maćešić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Tugomir Karadjole ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Juraj Šavorić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Goran Bačić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Silvijo Vince ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Martina Lojkić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ivan Folnožić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Branimira Špoljarić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Marko Samardžija ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Nikica Prvanović Babić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Iva Getz ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Juraj Grizelj ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ivan Butković orcid.org/0000-0003-0615-6500 ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Sažetak

U životu mladunčadi mačića neonatalno razdoblje predstavlja prva dva do tri tjedna života. U tom razdoblju novorođenčad je u potpunosti ovisna o majci. Mladučad reagira samo na bol, dodir i miris, a razvijene su im samo motoričke funkcije. Smrtnost mačića u dobi od jednog do sedam dana je do 85 %, što je vrlo visok postotak uginuća. Glavni uzrok neonatalnog mortaliteta je hipoksija, gotovo uvijek praćena s hipotermijom, hipoglikemijom i dehidracijom. Ova četiri hitna stanja najčešće se pojavljuju odjednom i potrebno ih je rješavati pravilnim redoslijedom da ne bi prouzročili veću smrtnost. Za liječenje i dijagnosticiranje ova četiri hitna stanja potrebno je razumjeti fiziologiju novorođenčadi. Novorođenčad prespava 80 % tijekom dana, a jesti trebaju svaka dva do četiri sata. Centar za termoregulaciju nije potpuno razvijen do dobi od šest tjedana. Tjelesna temperatura novorođenčadi ovisi o temperaturi okoliša, imaju mali postotak masnog tkiva i stoga su skloni razvoju hipotermije, koju uvijek treba riješavati zbog začaranog kruga koji se može razviti ako se hrani hipotermično novorođenče prije hipoglikemije. Jetra nije potpuno razvijena do dobi od osam tjedana pa stoga procesi glukoneogeneze i glikogenolize nisu aktivni, a razina glukoze ovisi samo o gutanju, odnosno o hranjenju. Zbog nedostatno razvijenih bubrega i nemogućnosti koncentriranja urina, povećane propusnosti kože i smanjene mogućnosti autoregulacije protoka krvi kroz bubrege neonatalni su bolesnici skloni i razvoju dehidracije. Nerazvijena jetra i bubrezi tako utječu i na lijekove koji se mogu koristiti. Klinički znaci bolesnog mačića su: neprestalni plač, anemična ili cijanotična sluznica, proljev i slabost, nedobivanje na tjelesnoj težini, mršavljenje i bradikardija. Za svakog bolesnog neonatalnog pacijenta potrebno je napraviti kompletan pregled uz vađenje krvi i određivanje hematoloških i biokemijskih parametara. Tumačenje krvnih parametara je drugačije nego u odraslih jedinki i potrebno ga je u skladu s time tumačiti. U slučaju zastoja ili perzistentne bradikardije potrebno je napraviti ABCD protokol.

Ključne riječi

neonatologija; mačić; hipoksija; hipoglikemija; hipotermija; dehidracija

Hrčak ID:

285884

URI

https://hrcak.srce.hr/285884

Datum izdavanja:

15.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.240 *