Original scientific paper

Žene Hrvatske i NATO: ZA, PROTIV ili ...

Smiljana Leinert Novosel ; Faculty of Political Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Rodno osviještena politika danas je prihvaćena ne samo u zemljama EU, već i onima koje to žele postati. Uspjeh ove politike ovisi o promjenama u svijesti ljudi, o njihovoj rodnoj osjetljivosti u svakodnevnom životu, o čemu ni europska ni hrvatska iskustva ne svjedoče u potpunosti. Egalitarne rodne uloge prihvaćaju se izgleda samo na općoj razini, dok u privatnom životu dominiraju one tradicionalne. Unatrag petnaestak godina žene i muškarci u Hrvatskoj svjedoče o trendu opadanja interesa za politička događanja, ali se potvrđuje da porast obrazovanja znači i jači intenzitet interesa za politiku kod oba spola. Ovu europsku "zakonitost" zaokružuju podaci o dobi: politika u Hrvatskoj najviše zanima starije od pedeset godina, gotovo podjednako žene i muškarce, dok su od mlađe populacije zainteresirani uglavnom muškarci. Sklonost integracijama uopće moguće je dovesti u vezu sa interesom za politiku, a njega s višim obrazovanjem. Euroatlantske integracije najčešće podržavaju visokoobrazovani, jako zainteresirani za politiku, među kojima prednjače žene; manji interes za politiku znači kod žena veću ravnodušnost, mnogo rjeđe otpor integracijama ali pokazuje i manju sigurnost žena u iznošenje vlastitog mišljenja. Prema predviđanju, usprkos rodno osjetljivom pristupu u djelovanju NATO saveza, podrška žena je niža od one za ulazak Hrvatske u EU i niža od one muškaraca istog stupnja zainteresiranosti. Ukratko, dominantna potpora ulasku u EU dolazi od politički motiviranih visokoobrazovanih žena, dok ulasku u NATO savez potporu najčešće pružaju visokoobrazovani muškarci naglašenog interesa za politiku.

Keywords

rodno osviještena politika; žene; Europska unija; NATO savez

Hrčak ID:

291344

URI

https://hrcak.srce.hr/291344

Publication date:

1.2.2009.

Article data in other languages: english

Visits: 574 *