Skip to the main content

Review article

Analiza oštećenih spomenika kulture nakon razornih potresa u Hrvatskoj 2020. godine

Marija Demšić ; University of Zagreb, Faculty of Civil Engineering, Croatia
Maja Baniček ; University of Zagreb, Faculty of Civil Engineering, Croatia


Full text: croatian pdf 713 Kb

page 21-36

downloads: 41

cite


Abstract

Razorni potresi koji su u ožujku i prosincu 2020. pogodili Hrvatsku znatno su oštetili graditeljsku baštinu. Procjena štete prikazane kroz ekonomske pokazatelje predstavljala je osobit izazov jer se radi o građevinama koje obilježavaju povijesni razvoj prostora i identitet društva. Stoga su zgrade koje predstavljaju pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, razmatrane kao zasebna kategorija građevina unutar sektora obrazovanja, zdravstva, gospodarstva, stanovanja, kulture i drugih namjena, te posebno kao sakralne građevine koje čine crkve, kapele, župni dvorovi i samostani. U radu je prikazana sistematizacija podataka brze procjene uporabljivosti građevina koje su klasificirane kao zaštićeno kulturno dobro te je opisana PDNA (Post-Disaster Needs Assessment) metodologija primijenjena pri izradi dokumenata Brza procjena štete i gubitaka nakon potresa u Zagrebu i Petrinji, a čiji su podaci poslužili kao jedna od podloga za izradu strategije oporavka područja pogođenim potresom te dobivanje financijskih sredstva Fonda solidarnosti Europske unije.

Keywords

potres, PDNA metodologija, DaLA metodologija, šteta, gubitci, kulturno dobro, kulturno-povijesna cjelina

Hrčak ID:

314628

URI

https://hrcak.srce.hr/314628

Publication date:

16.1.2024.

Visits: 77 *