Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.5673/sip.62.1.2

Kultura otkaza i baština iz perspektive proširenja EU-a na Jugoistočnu Europu

Saša Poljanec-Borić ; Ivo Pilar Institute of Social Sciences Zagreb, Croatia
Jordi Datzira Masip ; Universitat Autònoma de Barcelona, Spain


Full text: english pdf 256 Kb

versions

page 29-46

downloads: 0

cite


Abstract

Zbog ekonomskog, društvenog i političkog značaja Europske unije (EU) i njezinog očekivanog
proširenja na Jugoistočnu Europu, važno je znati kakva je recepcija suvremenih društvenih
pokreta u europskoj hemisferi. U tom kontekstu rad raspravlja o razlici u društvenoj recepciji
“kulture otkaza” u sjevernoameričkoj i europskoj hemisferi vidljivoj kroz intenzitet novih društvenih
pokreta koji su se pojavili 2020. godine. Rad je deskriptivna analiza provedena metodom
istraživanja za stolom. Castellsov koncept internetskog društva, koji istovremenu analizu
i opis intenziteta novih društvenih pokreta u dvije hemisfere čini teorijski utemeljenima, čini
paradigmatski okvir rada. Razlike u recepciji novih društvenih pokreta u europskoj u odnosu
na sjevernoameričku hemisferu utvrđene su uz pomoć usporedne analize rušenja spomenika
posvećenih Kristoforu Kolumbu, a prepoznavanje granica recepcije novih društvenih pokreta
utvrđeno je analizom situacije u Jugoistočnoj Europi. Kristofor Kolumbo odabran je zato što
kao povijesna osoba povezuje sjevernoameričku i europsku hemisferu kroz koncept kolektivne
memorije. Jugoistočna Europa relevantna je za analizu dosega novih društvenih pokreta radi
namjeravanog proširenja EU-a na tu regiju. Analiza je ukazala na razlike u kolektivnoj memoriji
vezanoj za značaj povijesne ličnosti Kristofora Kolumba u dvije hemisfere te na ograničen
doseg novih društvenih pokreta u Jugoistočnoj Europi. Očite razlike u recepciji novih društvenih
pokreta u kontinentalnoj Europi, otvaraju singularna pitanja povezana s politikama
zaštite kulturne baštine u Europskoj uniji i specifično u Jugoistočnoj Europi. Također, primjeri
anomične zaštite u Hrvatskoj, odnosno kontroverzne proizvodnje baštine u Sjevernoj Makedoniji,
ukazuju na pojavu kulturne paralakse u europskoj hemisferi. U radu se upozorava da
pojava kulturne paralakse ima implikacije u odnosu na vjerodostojnost Ugovora o Europskoj
uniji i primjenu kopenhaških kriterija. Zaključno se ističe da bi politike zaštite kulturne baštine
trebale postati sastavni dio pregovora o pristupanju u sljedećim ciklusima proširenja EU.

Keywords

“kultura otkaza”; baština; društveni pokreti; Europska unija; proširenje; Jugoistočna Europa

Hrčak ID:

318645

URI

https://hrcak.srce.hr/318645

Publication date:

1.7.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *