Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.3935/zpfz.75.2.4

Kaznena djela ubojstva i teškog ubojstva – trendovi i specifičnosti

Pero MIhaljević ; Office of the National Security Council, Republic of Croatia, Zagreb, Croatia
Reana Bezić orcid id orcid.org/0000-0002-1299-0860 ; Faculty of Law, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 1.260 Kb

page 201-235

downloads: 170

cite


Abstract

Rad objedinjeno pristupa kaznenim djelima ubojstva (čl. 110. KZ-a) i teškog ubojstva (čl. 111. KZ-a) kroz tri analitičke razine – normativnu, komparativnu i empirijsku – s ciljem preciznog mapiranja njihovih obilježja, trendova i sudske prakse. Empirijsku okosnicu istraživanja čini cjelovita baza od 1117 pravomoćno okončanih sudskih predmeta nasilja, unutar koje je detaljno analizirano 90 spisa koji se posebice odnose na (teška) ubojstva zaprimljena na županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku (razdoblje 2017. – 2021.) Kako bi se rezultati smjestili u širi vremenski i populacijski okvir, u radu su prikazani i podatci Državnog zavoda za statistiku (2013. – 2024.) te recentna policijska statistika Ministarstva unutarnjih poslova (2021. – 2023.). Usporedba s EU-27 pokazuje da je Republika Hrvatska i dalje među zemljama s najnižim stopama ubojstava (0,9 na 100 000). Normativno-komparativni segment upućuje na to da se hrvatski model dvojne tipizacije uklapa u europsku praksu, pri čemu se uvođenje zasebnog kvalifikatora femicida (čl. 111.a KZ-a) promatra kao važna, ali empirijski još nedovoljno praćena novina. Rezultati sugeriraju nužnost diferenciranih penoloških pristupa – od pojačanog sankcioniranja koristoljubnih i okrutnih oblika do prevencijskih programa usmjerenih na intimno partnersko nasilje.

Keywords

ubojstvo; teško ubojstvo; Hrvatski monitor nasilja

Hrčak ID:

336837

URI

https://hrcak.srce.hr/336837

Publication date:

20.10.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 319 *