Original scientific paper

https://doi.org/10.20471/acc.2025.64.02.04

Odnos samosuosjećanja, usredotočene svjesnosti i suočavanja sa stresom s psihičkim smetnjama kod trudnica u prvom tromjesečju trudnoće

Sanja Kanisek ; Department of Quality, Health Center of Osijek-Baranja County, Osijek, Croatia; Faculty of Dental Medicine and Health, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia; Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia *
Rudika Gmajnić ; Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia; Family Medicine Practice, Osijek, Croatia
Sanja Jandrić ; Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia; Unit for Child and Adolescent Psychiatry, Osijek University Hospital Center, Osijek, Croatia
Ana Kurtović ; Department of Psychology, Faculty of Humanities and Social Sciences, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Ivana Barać ; Faculty of Dental Medicine and Health, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Željka Vukšić† ; Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia; Department of Psychiatry, Osijek University Hospital Center, Osijek, Croatia
Sanda Pribić ; Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia; Family Medicine Practice, Osijek, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Cilj istraživanja je bio utvrditi razinu i odnos samosuosjećanja, usredotočene svjesnosti, anksioznosti, depresivnosti,
percipiranog stresa i načina suočavanja sa stresom u trudnica. U istraživanju su sudjelovale 153 trudnice (6+0-7+6) koje su
ispunjavale upitnik sociodemografskih podataka, Ljestvicu samosuosjećanja, Ljestvicu usredotočene svjesnosti, Ljestvicu
suočavanja sa stresom, Ljestvicu anksioznosti, Ljestvicu depresivnosti i Ljestvicu percipiranog stresa. Ispitanice s višom
razinom samosuosjećanja i usredotočene svjesnosti su imale značajno manju razinu anksioznosti (r=-0,44, p<0,01), (r=-
0,53, p<0,01), depresivnosti (r=-0,45, p<0,01), (r=-0,51, p<0,01) i stresa (r=-0,53, p<0,01), (r=-0,45, p<0,01). Ispitanice koje
su koristile suočavanje usmjereno na izbjegavanje su imale značajno višu razinu simptoma anksioznosti (r=0,19, p<0,05),
depresivnosti (r=0,23, p<0,01) i stresa (r=0,26, p<0,01). Samosuosjećanje i usredotočena svjesnost su bili značajni negativni
prediktori anksioznosti (β=-0,26, p<0,001), (β=-0,42, p<0,001), depresivnosti (β=-0,35, p<0,001), (β=-0,37, p<0,001) i stresa
(β=-0,40, p<0,001), (β=-0,25, p<0,01). Rezultati ukazuju na značajnu ulogu samosuosjećanja i usredotočene svjesnosti u
predviđanju simptoma anksioznosti, depresije i stresa u trudnica u ranoj trudnoći kao središta nefarmakoloških intervencija
s ciljem rane prevencije psihičkih smetnja.

Keywords

Trudnice; Samosuosjećanje; Usredotočena svjesnost; Suočavanje sa stresom; Psihičke smetnje

Hrčak ID:

337514

URI

https://hrcak.srce.hr/337514

Publication date:

30.6.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 128 *