Pregledni rad
SUDSKI AKTIVIZAM SUDA EUROPSKE UNIJE U POGLEDU IZUZEĆA PRIMJENE ČL. 45. STAVKA 4. UFEU I HRVATSKI REALITET U PRIMJENI TAKVE PRAKSE –POVREDA SLOBODE KRETANJA RADNIKA?
Tomislav Dagen
; Doktorska škola društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Osijeku
Sažetak
Kada danas sagledamo Europsku uniju sa stajališta građanina države koja je postala punopravnom članicom Europske unije, nedvojbeno smatramo da smo takvim pristupanjem i punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Uniju ispunili sve formalne i druge kriterije koji su bili potrebni za punopravnim članstvom. Ako se Europska unija sagledava kroz prizmu četiri gospodarske slobode: slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i radnika, jasno je da se takva konstrukcija slobode mora u potpunosti implementirati u svakoj državi članici Unije kroz nacionalne zakone i druge pozitivne pravne propise kako bi se temeljni smisao nastanka Unije mogao u cijelosti realizirati. Upravo sloboda kretanja radnika i zapošljavanja državljana članica u javnim/državnim službama drugih država članica, Europska unija dala je nacionalnim zakonodavstvima određenu “slobodu” da zaštite određena radna mjesta i službe od nacionalne važnosti i sigurnosti. Kako se ne bi zlorabila dodijeljena “sloboda”, putem Europskog suda pravde i njegovog sudskog aktivizma putem donesenih presuda državama članicama, a što se u konkretnom slučaju odnosi i na Republiku Hrvatsku, jasno je poslana poruka da se takva sloboda ne može na ekstezivan način tumačiti i samim time kršiti radna, socijalna i prava čovjeka. Kako je Republika Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju sve pravne obveze koje proizlaze iz takve Unije, nameće se pitanje je li u potpunosti hrvatski zakonodavni okvir i praksa izvršne vlasti harmonizirana s pravnim tekovinama i praksom Europskog suda pravde. Sagledavajući činjenično stanje stvari, jasno se nameću zaključci da u Republici Hrvatskoj postoji ili ekstezivno tumačenje u smislu odredaba o izuzeću slobode kretanja radnika u vidu zapošljavanja stranih državljana (državljana članica Europske unije) u javne/državne službe ili tijela javne vlasti nesvjesno i iz neusklađenosti postojeće pravne propise nisu podveli pod praksu i smjernice Europskog suda pravde.
Ključne riječi
Europski sud pravde; sloboda kretanja radnika; javna služba; hrvatsko zakonodavstvo; radna prava; ljudska prava
Hrčak ID:
131227
URI
Datum izdavanja:
30.8.2014.
Posjeta: 2.466 *