Arti musices, Vol. 46 No. 1, 2015.
Pregledni rad
Orgulje i orguljarstvo u hrvatskim zemljama od 14. do 16. stoljeća
Vilena Vrbanić
orcid.org/0000-0003-1635-6784
; Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Gradnja orgulja na području hrvatskih zemalja započela je u drugoj polovini 14. stoljeća, kada strani majstori grade prve instrumente. U sjevernoj Hrvatskoj to su bili majstori s područja današnje Slovenije, Mađarske, Češke i Austrije. Na području primorske Hrvatske orgulje su ponajviše gradili majstori iz Italije, s naglaskom na Veneciju: Marco „degli Organi“ (Zadar), majstor Ivan i Andrea Vicentini (Šibenik), fra Urbano (Trogir) te Marco Tinto (Hvar). Vincenzo da Casal iz Montferrata sagradio je orgulje na Rabu, a pretpostavlja se da je pod imenom Vincenzo Colombo sagradio u Veneciji i orgulje za Korčulu i Dubrovnik. Francuski graditelj Martin Datis Piccardus sagradio je orgulje u Šibeniku i Splitu. U ovom razdoblju orgulje su uglavnom nabavljane za katedrale (Zagreb, Krk, Rab, Zadar, Šibenik, Split, Trogir, Hvar, Korčula, Dubrovnik), a rjeđe i za župne crkve (sv. Marko u Zagrebu te sv. Nikola u Varaždinu). U pojedinim dalmatinskim gradovima orgulje su bile zastupljene u čak nekoliko crkava: u Zadru u katedrali, franjevačkoj crkvi, dominikanskoj crkvi i crkvi dominikanki, a u Šibeniku i Hvaru u katedrali i franjevačkim crkvama. Napokon, na krajnjem jugu, u Dubrovniku, koji je tijekom 15. i 16. stoljeća proživljavao svoje zlatno doba te je ostvario najveći kulturni i umjetnički domet od svih hrvatskih gradova, orgulje su postojale u katedrali, crkvi sv. Vlaha, samostanu klarisa, dominikanskoj crkvi, franjevačkoj crkvi te u vlasništvu kanonika. Prema do sada poznatim arhivskim podatcima i ugovorima o gradnji, može se zaključiti da su bila prisutna dva tipa instrumenta: portativ (male prijenosne orgulje) i pozitiv (orgulje koje su postavljane na jedno mjesto). Općenito se može reći da su orgulje bile manjih dimenzija, te se za njih najčešće nije gradio ili uređivao poseban prostor. Od prve polovine 16. stoljeća velike orgulje, za tadašnje pojmove, krasile su zagrebačku, rabsku i dubrovačku katedralu.
Ključne riječi
orgulje; graditelji orgulja; Hrvatske zemlje; 14. stoljeće; 15. stoljeće; 16. stoljeće; Zagreb; Varaždin; Krk; Rab; Zadar; Šibenik; Split; Trogir; Hvar; Korčula; Dubrovnik; katedrala; crkva; samostan; arhivski podatci
Hrčak ID:
143657
URI
Datum izdavanja:
30.5.2015.
Posjeta: 2.397 *