Izvorni znanstveni članak
Obrete mesta nekaê nevedomaê - viđenje u Legendi o sv. Agapitu
Marija-Ana Dürrigl
Sažetak
Čtenie s(ve)t(a)go Agapita, legenda prihvaćena u hrvatskoglagoljsku književnost iz zajedničkog vrela staroslavenske (crkvenoslavenske) - bizantske književnosti, zanimljiva je sa stajališta književne genologije, jer se u njoj kao sekundarni žanr prepoznaje eshatološko viđenje. Unutar epizodično organiziranog teksta najopširnija i najdomljivija epizoda upravo je ona o Agapitovu "putovanju" kroz Raj. Funkcija tog malog viđenja u sklopu cjeline teksta (koji je sačuvan u dvama hrvatskoglagoljskim rukopisnim zbornicima iz 15. i 16. stoljeća) u prvom redu je potvrda Agapitove svetosti i izdvojenosti/uzdignutosti iz mnoštva, te religiozno-eshatološka funkcija pouke o čudesnim prizorima blaženstva. Osim ovih specifičnosti, većina je jezično-stilskih sredstava, sadržanih elemenata i toposa u ovom ostvaraju zajednička sa samostalnim eshatološkim viđenjima sačuvanima u hrvatskoj glagoljskoj književnosti.
Ključne riječi
Hrčak ID:
14991
URI
Datum izdavanja:
30.9.1999.
Posjeta: 2.116 *