Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Genetska raznolikost terenskih izolata virusa infekciozne anemije kopitara na području Republike Hrvatske.

Vladimir Stevanović ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivana Lojkić ; Department of Virology, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Ljubo Barbić ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Snježana Kovač ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vesna Mojčec-Perko ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Andreja Ambriović-Ristov ; Laboratory for Genotoxic Agents, Division of Molecular Biology, Ruđer Bošković Institute, Zagreb, Croatia
Suzana Hađina ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Lejla Velić ; Department of Epizootiology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Matko Perharić
Vilim Starešina ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 1.130 Kb

str. 623-640

preuzimanja: 486

citiraj


Sažetak

Infekciozna anemija kopitara (IAK) je zarazna bolest kopitara koju uzrokuje lentivirus. Nakon infekcije virusom IAK provirusna DNK se ugrađuje u stanični genom domaćina i infekcija postaje doživotna. Zbog činjenice da se u većini država svijeta inficirani kopitari moraju uputiti na klanje ovo je jedna od najznačajnijih zaraznih bolesti kopitara uopće. Nadzor IAK se temelji na dokazu protutijela, ali se u novije vrijeme sve više truda ulaže u uvođenje metoda koje se temelje na lančanoj reakciji polimerazom (PCR). Za potrebe ovog istraživanja pretraženo je ukupno 98 uzoraka seruma, tri uzorka slezene serološki pozitivnih kopitara te uzorak stanične kulture inficirane izolatom virusa IAK. Kao dokaz infekcije pokušalo se umnožiti odsječak virusne RNK odnosno provirusne DNK koristeći dva opisana protokola za ugniježđenu PCR reakciju. Od ukupnog broja pretraženih uzoraka dio gag gena virusne RNK je umnožen u njih 27. Hrvatski su izolati pokazali izrazitu heterogenost unutar skupine dostupnih nukleotidnih sljedova virusa IFilogenetska analiza dobivenih izolata pokazala je da postoje najmanje tri podtipa gag gena u virusa koji kruže na području Republike Hrvatske. Dobiveni rezultati pokazuju ograničenu učinkovitost opisanih metoda PCR u dijagnostici IAK. Početnice korištene u ovom istraživanju umnažaju dio gag gena koji je do nedavno smatran genetički konzerviranim. Izrazita raznolikost dobivenih izolata ponovno je ukazala na potrebu za većim brojem dostupnih nukleotidnih sljedova virusa IAK u cilju otkrivanja više konzerviranih dijelova virusnog genoma pogodnih za umnažanje univerzalnim početnicama.AK s područja drugih europskih država.

Ključne riječi

infekciozna anemija kopitara; dijagnostika; terenski sojevi; filogenetska analiza; Hrvatska

Hrčak ID:

167467

URI

https://hrcak.srce.hr/167467

Datum izdavanja:

23.9.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.792 *