Prethodno priopćenje
Otok Korčula: Iliri i Grci
Dinko Radić
orcid.org/0000-0001-8564-9789
; Centar za kulturu Vela Luka, HR, 20270 Vela Luka
Igor Borzić
orcid.org/0000-0001-7787-3975
; Sveučilište u Zadru, HR, 23000 Zadar
Sažetak
Proučavanje grčkog naseljavanja istočne obale
Jadrana obično započinje analiziranjem vijesti o
najranijim trgovačkim doticajima koji dijelom kolidiraju
s neuspješnim ili kratkotrajnim epizodama
naseljavanja Korčule i nekih drugih još nedovoljno
precizno određenih lokacija. Početkom 4. st. pr.
Kr. dolazi do osnutka Ise i Farosa pa slijedi isejska supkolonizacija usmjerena prema helenizaciji uskog
priobalnog prostora od Trogira do Žrnovnice.
Arheološki podatci upućuju da se stanje na Korčuli
razlikuje od onog na Visu ili Hvaru. Tijekom mlađeg
željeznog doba na otoku egzistira nekoliko snažnih
domorodačkih zajednica, očito otvorenih grčkom
utjecaju, ali zasad nema materijalnih potvrda da je
na tom otoku postojala uspješna helenska naseobina.
Istraživanja gradine Kopila pokazuju da je između
kraja 4. i sredine 1. st. pr. Kr. na brdu iznad Blatskog
polja postojalo snažno gradinsko naselje čiji su članovi
ukapani u monumentalne grobnice, a bogati i
raznoliki prilozi sugeriraju da je lokalna kultura bila
pod izraženim helenskim grčkim utjecajem. Samosvojnost
se manifestira jedinstvenom arhitekturom
nekropole, pogrebnim ritualom koji tek počinjemo
rekonstruirati te izdvojenim ukopom djece neonatalne
starosti. Radovi na istraživanju protopovijesti otoka
tek su na početku pa je očekivati da ćemo u narednim
desetljećima raspolagati sa znatno više činjenica.
Ključne riječi
Korčula; mlađe željezno doba; prapovijesne gradine; grčka kolonizacija; gradina Kopila; gradina Stine; indigeno stanovništvo; helenizam; nekropola
Hrčak ID:
193079
URI
Datum izdavanja:
29.12.2017.
Posjeta: 4.425 *