Izvorni znanstveni članak
Civilno društvo i demokracija
Walter Reese-Schäfer
; Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta Georga Augusta u Göttingenu, Göttingen, Njemačka
Sažetak
Autor razmatra podrijetlo i razvoj pojma civilnog društva. Također prikazuje suvremene rasprave o njegovu značenju i demokratskom potencijalu, ali i njegovim demokratskim deficitima. Pojam civilnog društva, koji je izvorno utemeljio Aristotel te je dugo vremena rabljen u političkoj filozofiji, doživio je renesansu tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća, najprije u istočnoeuropskim pokretima protiv staljinističkoga državnog socijalizma, a zatim i u novim društvenim pokretima na Zapadu kao i općenito u društvenim znanostima. Današnje razumijevanje pojma rezultat je diferenciranja klasičnog pojma: dok je pojam prvobitno označavao udruženje građana kao političku zajednicu, Montesquieu i Hegel uspostavili su razliku između civilnog društva i države kao političke zajednice, a niz suvremenih autora uvodi na tragu Gramscija i dodatno razlikovanje između civilnog i tržišnog društva. U suvremenoj je raspravi karakteristična pozicija Jürgena Habermasa. On definira civilno društvo kao sustav spontano nastalih nedržavnih i neprofitnih udruženja, koja su povezana svezama javne komunikacije i koja ne teže osvajanju izravne političke moći. Jedno drugo razumijevanje civilnog društva proizašlo je iz višegodišnje prakse suradnje UN-a i njegovih specijaliziranih ustanova s nevladinim organizacijama, koja je do izražaja došla osobito na velikim tematskim konferencijama UN-a tijekom devedesetih godina. Autor kritizira idealiziranu sliku civilnog društva kao oblika organiziranja i komunikacije građana koji potiče demokraciju. Razvijeno civilno društvo nedvojbeno je važno za demokraciju, ali su istodobno nužni i mehanizmi njegova ograničenja. Potencijalni su deficiti civilnog društva blokada reformi, opasnost od gubitka civilnosti u populističkim pokretima i socijalna asimetričnost građanskog aktivizma. Autor na kraju ispituje različite prijedloge koji u europskome civilnom društvu vide sredstvo demokratizacije Europske unije.
Ključne riječi
civilno društvo; država; demokracija; nevladine organizacije; Ujedinjeni narodi; Europska unija
Hrčak ID:
22653
URI
Datum izdavanja:
23.5.2005.
Posjeta: 6.241 *