Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5673/sip.59.3.10
Važnost znanstveno utemeljenih činjenica u kriznom komuniciranju: Dokazi iz zagrebačkog i petrinjskog potresa
Izidora Marković Vukadin
orcid.org/0000-0002-6598-5360
; Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska
Marija Mustać
orcid.org/0000-0002-0103-9148
; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek, Seizmološka služba, Hrvatska
Lidija Nujić
; Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska
Karmen Fio Firi
orcid.org/0000-0002-9944-2305
; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek, Hrvatska
Jasminka Martinjak
; Hrvatski geološki institut, Zagreb, Hrvatska
Zrinka Marušić
; Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska
Maja Baniček
orcid.org/0000-0001-5591-0966
; Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Hrvatska
Sažetak
Potresi su prirodni fenomeni koji mogu snažno utjecati na zajednice, infrastrukturu i okoliš.
Hrvatska je dio tektonski i seizmički aktivnog područja, tako da bi njezini stanovnici i nadležne
institucije trebali biti svjesni mogućih opasnih događaja, koji mogu biti razorni. Stoga je
krizna komunikacija izuzetno važna, a u slučaju prirodnih katastrofa poput potresa mora biti
jasna, pravodobna i sažeta. Znanstvene institucije koje se bave potresima također bi trebale biti
uključene u krizno komuniciranje. Podaci o dva snažna potresa 2020. godine koji su potresli
područje Zagreba i Petrinje te širu okolicu, pokazali su kako se relevantne institucije mogu
nositi s informacijama o potresima i njihovim posljedicama i javno ih dijeliti. Ovaj rad usvaja
mješoviti dizajn istraživanja, kombinirajući i kvalitativne i kvantitativne podatke o potresima
u Zagrebu i Petrinji iz različitih izvora znanstvenih i stručnih institucija iz područja geologije,
geofizike, seizmologije i građevinarstva u Hrvatskoj. Empirijski podaci sugeriraju da je najučinkovitija
interaktivna komunikacija koja nastoji riješiti lokalne kontekstualne probleme,
objasniti radnje i pružiti iskrene, pravodobne, točne i pouzdane informacije. Ubuduće institucije
moraju pronaći način da reagiraju ili podijeliti svoje informacije kako bi pomogle u krizi.
Ključne riječi
potresi; društveni mediji; analiza sadržaja; krizna komunikacija
Hrčak ID:
271654
URI
Datum izdavanja:
31.1.2022.
Posjeta: 1.942 *