Izvorni znanstveni članak
PRESJEČNO ISTRAŽIVANJE SOCIJALNE I EMOCIONALNE USAMLJENOSTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
MARIJANA NEUBERG
; Odjel za sestrinstvo, Sveučilišni centar Varaždin, Sveučilište Sjever, Varaždin, Hrvatska
INES KOSIR
; Županijska bolnica Čakovec, Čakovec, Hrvatska
TOMISLAV MEŠTROVIĆ
; Odjel za sestrinstvo, Sveučilišni centar Varaždin, Sveučilište Sjever, Varaždin, Hrvatska; Poliklinika “Dr. Zora Profozić”, Zagreb, Hrvatska
ROSANA RIBIĆ
; Odjel za sestrinstvo, Sveučilišni centar Varaždin, Sveučilište Sjever, Varaždin, Hrvatska
TINA CIKAČ
; Odjel za sestrinstvo, Sveučilišni centar Varaždin, Sveučilište Sjever, Varaždin, Hrvatska
Sažetak
Usamljenost se defi nira kao izrazito neugodno emocionalno stanje koje nastaje kada se osoba osjeća odbačenom ili neshvaćenom od drugih te joj nedostaje društvo za socijalne aktivnosti i emocionalnu intimnost, što je važan problem u starijoj životnoj dobi i značajan je javnozdravstveni izazov. Cilj istraživanja bio je istražiti socijalnu i emocionalnu usamljenost ispitanika starije životne dobi (onih u instituciji i onih koji žive u svojim kućama) te utvrditi povezanost usamljenosti sa sociodemografskim značajkama. Metode: Studija je provedena 2020. godine kao presječno istraživanje na prigodnom uzorku od 300 ispitanika uz korištenje anketnog upitnika o socijalnoj i emocionalnoj usamljenosti osoba starije životne dobi (standardizirani upitnik SELSA). Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su kako su obje skupine ispitanika usamljene te da se pojava usamljenosti razlikuje s obzirom na njihove sociodemografske značajke. Nadalje, dokazana je povezanost doživljaja usamljenosti osoba starije životne dobi i njihovog mjesta stanovanja, češće su zahvaćene ženske osobe, a ispitanici iznad 85 godina života pokazali su veću razinu usamljenosti. Zaključak: Provedeno istraživanje u sklopu teorije o usamljenosti znatan je doprinos znanosti socijalne gerontologije utvrđivanjem postojećeg stanja u institucijama i u
vlastitim kućama. Iako je provedeno istraživanje usmjerilo pozornost na niz karakteristika koje mogu dovesti do same pojave usamljenosti u osoba starije životne dobi, usamljenost ostaje tematika koju treba kontinuirano istraživati kako bi se u budućnosti mogli razviti odgovarajući modeli prevencije.
Ključne riječi
osobe starije životne dobi; socijalna i emocionalna usamljenost; socijalna podrška; institucionalizacija
Hrčak ID:
273935
URI
Datum izdavanja:
16.3.2022.
Posjeta: 2.064 *