Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15644/asc56/3/3

Prediktori dentalnoga straha i anksioznosti kod djece u dobi od 9 do 12 godina u Bosni i Hercegovini

Elmedin Bajrić ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina *
Sedin Kobašlija ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Amina Huseinbegović ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Amila Zukanović ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Nina Marković ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Mediha Selimović-Dragaš ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Amra Arslanagić ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Lajla Hasić-Branković ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Selma Zukić ; Stomatološki fakultet s klinikama Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

* Dopisni autor.

Sažetak

Uvod: Oralno zdravlje djece dodatno opterećuju dentalni strah i anksioznost (DSA). Ti klinički psihološki entiteti u svojim progresivnim stadijima nužno završavaju izbjegavanjem stomatoloških pregleda, što otežava prevenciju i terapiju oralnih bolesti. U nastanku toga stanja općenito, kao jednoga od emocionalnih ishoda stresa u stomatološkoj ordinaciji, većina dječjih pacijenata mogla je definirati specifične stresore koji su za njih bili najintenzivniji, a na temelju njih mogla se predvidjeti prisutnost DSA-e.Cilj: Željelo se ispitati prediktore DSA-e kod djece u dobi od 9 do 12 godina kako bi se mogla objasniti ta pojava kod ispitanika u studiji. Materijal i metode: Uzorak se sastojao od 200 djece u dobi od 9 do 12 godina. Prisutnost DSA-e određena je prilagođenom verzijom ljestvice CFSS-DS. Ponašanje djeteta u stomatološkoj ordinaciji tijekom tretmana ocjenjivao je educirani promatrač s pomoću Venhamove ljestvice za ocjenu anksioznosti i ponašanja. Također su analizirani i socijalno-ekonomski status, obilježja posjeta stomatološkim ordinacijama te prethodno iskustvo s karijesom. Rezultati: Glavni prediktori DSA-e bili su povezani s invazivnim stomatološkim tretmanima pa je ponašanje tijekom stomatološkog tretmana bilo najprecizniji pokazatelj pojave DSA-e. Zaključci: Invazivni stomatološki zahvati glavni su stresni čimbenik za pojavu DSA-e. Predisponirajući čimbenici mogu pojačati tu pojavu

Ključne riječi

tjeskoba od zubara; uzročnici; dijete; determinante; prediktori

Hrčak ID:

283923

URI

https://hrcak.srce.hr/283923

Datum izdavanja:

29.9.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.643 *