Pregledni rad

IZBOR ANTIPSIHOTIKA: SUVREMENE SPOZNAJE

Dragan Babić ; Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Mostaru, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina & Medicinski fakultet, Sveučilište u Mostaru, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina *
Romana Barbarić ; Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Mostaru, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina & Medicinski fakultet, Sveučilište u Mostaru, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina

* Dopisni autor.

Sažetak

Antipsihotici su skupina psihoaktivnih lijekova koji otklanjaju sumanute ideje i halucinacije, poboljšavaju sposobnost testiranja realiteta i dovode do reintegracije psihičkih funkcija i omogućavaju povratak u realnost. Osim antipsihotičnog imaju i sedativni, anksiolitički, antidepresivni, antimanični stabilizirajući, antisuicidalni i antiemetični učinak pa se primjenjuju u lječenju raznih drugih nepsihotičnih poremećaja. Cilj ovog rada je ukazati na suvremene spoznaje u izboru antipsihotika.
Živimo u razdoblju brzog napretka psihofarmakologije i naše mogućnosti u liječenju psihotičnih poremećaja su sve veće. Posljednjih desetljeća liječenje antipsihoticima je značajno unaprijeđeno zbog razvoja novih antipsihotika s boljim terapijskim učinkom i sigurnijim profilom nus pojava. Bazični mehanizam djelovanja antipsihotika su dopaminski receptori uz djelovanje i na noradrenalinski, serotoninski, histaminski, adrenergički i kolinergički sustav te posredno i na gama-aminomaslačnu kiselinu i glutaminski sustav. Sve to čini mehanizam djelovanja antipsihotika izrazito kompleksnim. Postoji više različitih podjela antipsihotika, a u kliničkoj praksi najčešća je podjela na tzv. tipične i atipične. Tipični antipsihotici koji svoj mehanizam djelovanja ostvaruju blokadom D2 receptora pokazuju učinkovitost u liječenju pozitivnih simptoma shizofrenije ali u liječenju negativnih, afektivnih i kognitivnih simptoma imaju puno manji učinak. Oni nerijetko imaju značajne nus pojave. Atipični antipsihotici djeluju i na pozitivne i negativne simptome psihoza. Kod teških oblika psihoza oni su često nedovoljni u liječenju pozitivnih simptoma pa smo prisiljeni na kombinaciju antipsihotika. Iako je monoterapija antipsihotikom idealna terapija u praksi smo nerijetko prisiljeni kombinirati dva ili više antipsihotika, kao i kombinirati antipsihotike s drugim skupinama psihofarmaka. Nije jednostavno odgovoriti jesu li kombinacije antipsihotika korisne ili nisu. Ključ uspjeha je individualnom pristupu, pažljivu izboru vrste i doze antipsihotika te uključivanje psiho i socioterapijskih metoda koje su indicirane u svakom slučaju individualno.

Ključne riječi

antipsihotici; izbor; suvremene spoznaje

Hrčak ID:

322880

URI

https://hrcak.srce.hr/322880

Datum izdavanja:

30.11.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 13 *